Utorak, 16.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sajber-rat protiv SAD

Sajber-rat protiv SAD
На удару информатичких напада су сектори енергије и финансија (Фото Ројтерс)

Od našeg stalnog dopisnika

Vašington – Vladine agencije, Pentagon i informatički sistemi američkih kompanija su pod rastućim udarom spoljnih sajber-napada koji sve više ugrožavaju nacionalnu bezbednost i ekonomiju, zaključak je najnovije obaveštajne procene – dokumenta koji je analiza usaglašena između svih obaveštajnih službi – čije glavne nalaze obelodanjuje „Vašington post”.

Na udaru su pre svega sektori energije, finansija, informatičke tehnologije, automobilske industrije... Analiza obuhvata period poslednjih pet godina, a kao glavno polazište najagresivnijih, najupornijih i najsistematičnijih napada na kompjuterske sisteme ovdašnjih institucija i biznisa imenovana je Kina.

Pominju se još tri zemlje koje nastoje da na ovaj način pribave američke državne i ekonomske tajne: Rusija, Izrael i Francuska, ali se ukazuje da su njihova nastojanja ove vrste samo bleda senka onoga što dolazi iz Kine.

Atak na ekonomske interese je novi trend, jer su donedavno na udaru bili samo vojni i državni sistemi, takođe je jedan od zaključaka ove analize, koja prvi put naglašava da je reč o „nacionalnom problemu”.

Do „curenja” ovih nalaza dolazi u kontekstu vesti da SAD priprema seriju političkih i zakonskih mera da se suprotstavi sajber-pretnjama, ali i da uzvrati. Agencija Blumberg je u petak najavila da će predsednik Barak Obama koliko ove nedelje izdati posebnu uredbu o sajber-bezbednosti, posle neuspeha u Kongresu da se oba doma usaglase o zakonu koji bi regulisao ovu oblast.

Zakon koji bi definisao standarde zaštite kompjuterskih sistema kompanija i državne administracije, nije jesenas prošao u Senatu, gde je prevladalo uverenje (koje je izlobirala Američka privredna komora) da će to biti novi namet biznisu, uz procenu da je svrsishodnije da korporativni svet ovu oblast samoreguliše.

Obamina uredba je ubrzana i vestima o hakerskom upadu na veb-sajt Federalnih rezervi (centralne banke), provala u sisteme vodećih dnevnih novina kao što su „Njujork tajms”, „Volstrit džornal” i „Vašington post”, kao i napada koji su poremetili internet poslovanje nekoliko velikih banaka.

Ministarstvo za domovinsku bezbednost je naknadno iznelo i da je jedna električna centrala, bez navođenja o kojoj je reč, nekoliko nedelja bila onesposobljena kao rezultata sajber-napada. Upadi ove vrste u ključne sisteme infrastrukture smatraju se inače najvećom opasnošću koju donosi novo, virtuelno oružje.

Kao jedan od važnih problema u ovoj oblasti smatra se to što kompanije sada nemaju zakonsku obavezu prijavljivanja da su im sistemi provaljeni, osim ako to za rezultat nema krađu ličnih podataka njihovih klijenata: brojeva kreditnih kartica ili brojeva kartica socijalnog osiguranja, što je ovde pandan našem JMBG.

Učestale su i vesti o jačanju američkih ofanzivnih sajber-potencijala, dosad najuverljivije pokazanih sabotažom iranskih nuklearnih postrojenja virusom „staksnet”, koji je onesposobio sistem centrifuga za obogaćivanje uranijuma u centru „Natanc”.

Pre četiri godine osnovana Sajber-komanda, deo sistema oružanih snaga inače podređena Strateškoj komandi SAD, izuzeta je iz budžetske štednje koju će morati da primeni i Pentagon. U planu je da se njeno ljudstvo, sa sadašnjih 900, poveća na više od 4.000. Ministarstvo odbrane ima stalno otvoreni konkurs za, uslovno rečeno, hakere. Zvanična kvalifikacija onih koji se primaju jeste da su „sajber-stručnjaci svetskog ranga”.

Deo ove ekspanzije će biti i reorganizacija, po kojoj će Sajber-komanda imati tri roda sa posebnim zadacima. „Snage nacionalne misije” tako će brinuti o zaštiti kompjuterskih sistema nacionalne elektrodistributivne mreže i drugoj ključnoj infrastrukturi, „snage za borbena dejstva” bi planirale i realizovale napade na neprijateljske sisteme, dok bi „snage za sajber-zaštitu” obezbeđivale kompjuterske sisteme Pentagona.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.