Evropa hoće aerodrom Ponikve
Užice – Stručnjaci iz Slovenije i sa beogradskog Saobraćajnog fakulteta, kako "Politika" saznaje, boravili su nedavno na vojnom aerodromu Ponikve kod Užica zarad važnog posla. Započeli su pripremu studije izvodljivosti korišćenja ovog aerodroma i za civilne potrebe, poduhvat koji finansira Evropska unija. U užičkom kraju se, naime, odavno priča i radi na civilnoj upotrebi Ponikava, ali se sada, evo, prvi put krajnje ozbiljno i studiozno obavlja detaljna analiza stanja aerodroma, mogućih komercijalnih efekata, opreme i svega drugog da ova vazdušna luka služi i za civilne letove.
Izrada te studije je deo evropskog projekta pod skraćenim nazivom RAIRDev, vrednog oko 1,8 miliona evra, u koji je uključeno osam zemalja sa po jednim svojim aerodromom: Grčka (vodeći partner) Nemačka, Italija, Srbija, Slovačka, Mađarska, Poljska i Ukrajina. Cilj je povećanje uloge regionalnih aerodroma koji treba da budu pokretači regionalnog razvoja. Ponikve su, dakle, među onima koji dobijaju tu posebnu ulogu, a EU u studiju o tome ulažu 124.000 evra.
U poslu važnu ulogu ima Regionalna privredna komora Užice. Ne samo što obezbeđuje deset odsto sredstava za izradu studije, već što je ona imala ključnu ulogu u sticanju ove privilegije za užičku vazdušnu luku.
– O aerodromu Ponikve dugo traju priče i pripreme, pa smo mi hteli da damo konkretan doprinos celom poduhvatu – kaže za "Politiku" Saša Savić, saradnik u ovoj regionalnoj komori, vođa ovog projekta.
– Konkurisali smo za ova sredstva i saradnjom sa partnerom iz Grčke uspeli da, jedini iz Srbije, uđemo u ovaj program EU. Studija treba da bude završena do sredine aprila 2008. godine, pa potom dostavljena lokalnim samoupravama, državnim organima i potencijalnim ulagačima zainteresovanim za korišćenje ovog aerodroma. Inače, značajnu podršku i pomoć u realizaciji celog projekta, užička komora ima od Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom i Direktorata civilnog vazduhoplovstva.
Kakav je posao slovenačkih i domaćih stručnjaka u izradi ove studije? Pre svega, da sagledaju šta je potrebno uraditi i sagraditi na Ponikvama da civilni letovi krenu. Zatim, kakav avionski saobraćaj tu može da bude: koja vrsta letova, ima li mogućnosti za poslovne, kargo, čarter i druge (u ovom kraju se razmišlja i o jeftinim "lou kost" letovima svetskih aviokompanija). Onda, kakav je interes privrede regiona i eventualni tržišni efekti, pa okvirna prognoza aviosaobraćaja, troškovi, čak i procena uticaja na životnu sredinu. Studija će kroz primere prikazati moguće tipove vlasništva nad ovim aerodromom (privatni, javni i kombinovani) u skladu sa trendovima u Evropi. Uopšte, standardi aerodroma će se uskladiti sa evropskim, jer aviosaobraćaj Evrope je u razvoju, traže se nova odredišta za letove, velika je zainteresovanost i za nove vazdušne luke.– A kad studija bude gotova – dodaje Saša Savić – onda je to prilika da se konkuriše i za sredstva kod EU za izgradnju sadržaja na Ponikvama. Naravno, naša država, uz opštine iz regiona, daće tada konačnu reč o svim daljim potezima.
Radi se, dakle, studiozno i ozbiljno, zarad dugoročnog i pametnog korišćenja Ponikava. Podsećanja radi, sredinom devedesetih bilo je, tokom jednog kratkog perioda, civilnih letova sa ovog aerodroma. Zašto to nije potrajalo, niko nije objavljivao detaljnu analizu, s tim što poznavaoci smatraju da je upravo nedostajala jedna ovakva sveobuhvatna studija potreba vazdušne luke i dobra priprema poduhvata.
Država je, inače, prošle godine uložila oko 50 miliona dinara u razminiranje aerodromske piste na Ponikvama i sprema se da uloži još 76 miliona u njeno asfaltiranje, ali, iako je Ministarstvo za kapitalne investicije preduzelo šta treba, dokument o tome čeka potpis u Ministarstvu odbrane. potrebu da se to što pre uradi, upravo su naglasili stručnjaci za pripremu pomenute studije, i ne samo to.
Sagledajući i ostalo, oni su, kako saznajemo, uradili analizu trenutnog stanja na Ponikvama, procenili šta od opreme može da se koristi, a šta novo treba nabaviti i napraviti, predložili merenje nosivosti piste na celoj dužini, njeno obeležavanje signalizacijom i drugo. Potrebna je i aerodromska zgrada za prihvat putnika i robe, prilazni putevi i autoparking, organizovanje pratećih službi... Rečju, nastaće pravi evropski vojno-civilni aerodrom na svega dvadesetak kilometara od Užica i u blizini turističkih centara Zlatibora, Tare, Mokre Gore.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


