Petak, 19.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Trgovina jača od politike

Trgovina jača od politike
Српску робу Албанци радо купују (Фото Фонет)

Svakog dana oko pedeset kamiona sa građevinskim materijalom dođe iz centralne Srbije i Vojvodine na Kosovo i Metohiju. Isto toliko kamiona, a ponekad i više, dovozi prehrambenu robu. Sve u svemu, više od polovine prehrambenih proizvoda i građevinskog materijala na Kosmet stižu iz centralne Srbije. Inače, trgovina građevinskim materijalom i prehrambenom robom karakterisala je privredne odnose Srbije i Kosmeta i pre 1999. godine, ali se nastavila i nakon dolaska Unmika i Kfora. Robu iz Srbije kupuju na Kosmetu i Srbi, ali i Albanci, jer im je teško da se odreknu navike koja je trajala više od 40 godina. Uz to, kvalitet srpske robe je provereno dobar, a ni cene nisu visoke.

Ovo je između ostalog u razgovoru za "Politiku" rekao Branko Miljković, predsednik Privredne komore Kosova i Metohije, sa sedištem u severnom delu Kosovske Mitrovice.

Za robu iz Srbije se ne plaća PDV, već samo Unmikova taksa. Naime, srpska roba ima takozvani overni list na koji se, na administrativnoj granici sa Kosmetom, "udari pečat", kojim se roba oslobađa PDV-a. Na taj način se izbegava dvostruko oporezivanje. Platni promet se obavlja najvećim delom posredstvom Komercijalne i Kosovskometohijske banke. Za albanska preduzeća koja su osnovana po Unmikovom zakonu, plaćanje robe se obavlja po dnevnom kursu za evro. Preduzeća osnovana po srpskim propisima posluju i  sarađuju sa preduzećima iz centralne Srbije i Vojvodine kao i sva druga preduzeća u Srbiji.

Dakle, sva roba iz centralne Srbije na Kosovu i Metohiji ide, kako kaže naš sagovornik, legalnim putem. Međutim, roba sa Kosmeta u Srbiju uglavnom ulazi, dodaje on, nelegalnim kanalima.

Sem u prehrambenoj i u oblasti građevine, preduzeća koja se nalaze na teritoriji Kosmeta koju kontrolišu Albanci sarađuju sa srpskim preduzećima ako im je srodno poslovanje. U ostalim oblastima privrede te saradnje nema. No, to, kako kaže Brano Miljković, ne treba mnogo ni da čudi kad se zna da privreda u kojoj preovladavaju sitni trgovci i male porodične firme na Kosmetu gotovo i da ne funkcioniše. Posebno brine poljoprivredni sektor. Naime, iako bi na Kosmetu moglo da se proizvede dovoljno hrane za potrebe tamošnjeg stanovništva, ne proizvodi se gotovo ništa. Izvoz pokriva, kaže naš sagovornik, samo šest odsto uvoza, a glavna stavka u kosovskom izvozu je, verovali ili ne, otpad!

Deo Trepče, koji kontrolišu Srbi iz severnog dela Kosovske Mitrovice, sarađuje sa preduzećima iz Srbije. Nevolja je u tome što se ne sarađuje i sa delom Trepče koji se nalazi na teritoriji Kosmeta koju kontrolišu Albanci. Problem je i u tome što rudnici olova i cinka uglavnom ne rade.

Na padinama Šar-planine postoji turistički i ski-centar Brezovica, koji je u vlasništvu "Ineks hotela" iz Srbije. Od prošle godine na Brezovicu, po rečima Miljkovića, dolaze Srbi koji su ostali na Kosmetu, ali i gosti iz Srbije. Vikendom dolaze, dodaje on, Albanci iz okoline Brezovice…

Značajno je da postoje dobri odnosi u oblasti saobraćaja. Najveći deo posla obavljaju "Niš-promet" i "Raška-trans". Prevoz putnika i robe preduzeća iz centralne Srbije obavljaju se u severnom, ali i u centralnom delu Kosmeta, zatim u Kosovskom Pomoravlju, kao i do Štrpca. Nažalost, kako kaže Miljković, ove vrste saobraćaja nema Metohiji.

Očekivalo se da će se obim trgovine Kosmeta sa centralnom Srbijom i Vojvodinom znatno smanjiti, ako ne i prekinuti u vreme pregovora o budućem statusu Kosova. To se, međutim,  nije dogodilo. Promet se nije ni najmanje smanjio, jer su, očito, trgovina i ekonomski interesi bili jači od politike. Pokazalo se, kako kaže Branko Miljković, da ekonomija "ne poznaje i ne priznaje" ni politiku, niti granice.

--------------------------------------------------------------------------

Ekonomsku propast sprečava misija UN

Od 1999. godine do danas misija UN je, po rečima Branka Miljkovića, na Kosovu i Metohiji potrošila oko četiri milijarde evra na robu, osoblje i usluge. Bez tog novca južna srpska pokrajina bi, dodaje on, sigurno "zagazila" u ozbiljnu humanitarnu katastrofu. Jer, bez plana o ekonomskom razvoju, privremene kosovske (albanske) institucije samouprave Kosmet vode, tvrdi Miljković, u ekonomsku propast.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.