Oktopod sa kućicom

U toplim i tropskim morima naše planete živi argonaut, poznat i pod imenom papirni nautilus - jedini oktopod koji ima telesni pokrivač nalik na školjku. Međutim, ovu sedefastu tvorevinu sa dva reda oštrih izbočina, sličnu puževoj kućici, poseduju samo ženke. Stvaraju je same, kako bi u njoj čuvale svoja jajašca. Ova "torbica za jaja" nastaje od sekreta koji ženka izlučuje iz para leđnih pipaka. Kada pliva, ženka često raširi pipke preko njenih bočnih strana kako bi je zaklonila, pošto kožica koja spaja pipke sadrži hromatofore - ćelije koje menjaju boju prilagođavajući se sredini.
Mužjak ne samo što nema "kućicu", već je i deset puta manji od ženke, koja može da naraste do dva metra. Glavna svrha njegovog postojanja jeste da oplodi jajašca. U džepu ispod oka mužjaka nalazi se modifikovana "treća ruka" - pipak u kojem su uskladišteni spermatozoidi. Kada se mužjak približi ženki, taj pipak se otkida i uz pomoć sisaljki pričvršćuje za telo ženke. Mužjak tada ugine, dok ženka čuva pipak pun spermatozoida u sedefastoj školjci na leđima, sve dok joj ne zatreba da bi oplodio jajašca.

Zalepljena jedno za drugo, kao da su nanizana na kanap, jajašca su prilepljena za vrh svoje kućice: ono iz kojeg će prvo isplivati mladunče argonauta najbliže je izlazu. Mladi se izležu tokom noći. Ženka ih povlači u šupljinu svojih škrga, a zatim, zajedno sa vodom, izbacuje i po stotinak mladih u more. Za razliku od većine glavonožaca, ženka argonauta neće uginuti pošto se mladi izlegu, već može da na svet donese i po nekoliko generacija mladunaca.

Iako su najstariji sačuvani tekstovi u kojima se argonaut pominje nastali još 300 godina pre naše ere, o ovoj životinji se ne zna mnogo. Živi na dubinama do 200 metara, a nekada se verovalo da ženka pliva zahvaljujući balončićima vazduha sakupljenim u svojoj kućici. Naučnici su kasnije primetili da se papirni nautilus najčešće na vodi održava tako što se pipcima prilepi za meduzu, ostatke morskih algi ili kamen plovućac. Ponekad se prikači i za svoje rođake: u okeanima su primećeni lanci od dvadesetak, pa i više od trideset ženki argonauta prilepljenih jedna za drugu, kako plutaju na površini vode, izvrnute na bok.

Papirni nautilus hrani se planktonom i sitnom ribom, a sam je plen tuna, krupnijih riba i morskih ptica. Da bi bio što manje primetan dok pluta morem, leđa su mu tamnija od stomaka, sa kojeg se reflektuje srebrnasti sjaj. Kao i ostali oktopodi, od napadača se brani ispuštajući gusto, tamnosivo mastilo, koje zbuni grabljivca, dok argonaut ne pobegne. Primećeno je da čak i pre izleganja iz jaja mladi argonauti, ako se osete ugroženim, mogu da ispuštaju manje količine mastila.