Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kliconoše u kuhinjama

Kliconoše u kuhinjama
Опасност вреба (Фотодокументација "Политике")

Zbog iznenadnog rasta temperature, zaposleni u sanitarnoj inspekciji upozoravaju Beograđane da na sumnjivim mestima ne kupuju lako kvarljive namirnice, poput sladoleda, sira, kajmaka, mleka, mlevenog mesa i iznutrica. Kako ističu nadležni, treba izbegavati radnje koje nemaju ispravne rashladne uređaje i robu izlažu u plastičnim tacnama, na pultu ili u izlozima.
– Kada su velike vrućine, hranu obavezno treba čuvati u rashladnim uređajima na temperaturi do plus osam stepeni, a kuvana jela  pripremati na najmanje 60 stepeni. To je siguran način da se spreči razvoj bakterija – objašnjava dr Zoran Panajotović, načelnik beogradske sanitarne inspekcije.      

U poslednjoj mesečnoj kontroli ispravnosti namirnica u radnjama, izvan prometa je stavljeno gotovo 5,5 tona, a najveći problem, prema rečima dr Panajotovića, i dalje je roba koju trgovci prodaju iako joj je rok trajanja istekao. On naglašava da su na dugačkom spisku neispravnih namirnica bile i instant supe u kesici, viršle u vakuum pakovanjima, biber, suvomesnati proizvodi, slatkiši...

– Pojedini trgovci se i dalje ponašaju nemoralno, a najčešći uzrok povlačenja robe iz radnje su istekli rok trajanja i oštećena ambalaža, a u manjem procentu neispravna deklaracija – kaže Panajotović. 

Naš sagovornik objašnjava da svakoga meseca sanitarna inspekcija zbog neispravnih briseva pošalje na privremeno lečenje desetine, pa i stotine radnika zaposlenih u beogradskim  pekarama, restoranima, ćevabdžinicama, sendvičarama... Tokom aprila, od 451 brisa sa ruku zaposlenih, pribora i radnih površina 60 je bilo neispravno. Prema dosadašnjim statističkim podacima, na koje je "Politika" već upozoravala, u proseku svaki deseti radnik koji radi u ugostiteljstvu je potencijalni kliconoša, a da ni sam to ne zna, zbog čega bi potrošači trebalo da obrate pažnju na higijenu pre nego što stanu u red pred kioscima "brze" hrane.   

– U brisevima nosa i grla otkrivamo najčešće stafilokoke, bakterije koje se lako kijanjem ili kašljanjem prenose na radne površine, a potom i namirnice. Česta je i "ešerihija koli", a u nekim slučajevima pronalazimo i različite parazite. Iako je ukupan broj neispravnih briseva iz godine u godinu manji, mislim da se promene dešavaju isuviše sporo – kaže dr Zoran Panajotović.  

Analize u vanrednim pregledima poverene su Gradskom zavodu za zaštitu zdravlja, a zaraženim radnicima zabranjuje se rad, priprema i služenje hrane do izlečenja. Posebno im se nalaže da više pažnje posvete ličnoj higijeni i održavanju kuhinja, da pamučne krpe, koje su leglo bakterija, zamene papirnim ubrusima i obavezno upotrebljavaju sapun i sredstva za dezinfekciju.

– Pranje ruku je obaveza onih koji rade sa hranom. Pre i u toku pripreme, posle pranja i seckanja namirnica, brojanja novca...  Podrazumeva se, nadamo se, posle korišćenja toaleta uz dodatni tretman sredstvima za dezinfekciju – ističe dr Panajotović.

Prema rečima našeg sagovornika, loša higijena nije jedini problem sa kojim se sanitarci susreću tokom redovnih i vanrednih kontrola. Zvuči neverovatno, ali činjenica je da u Beogradu (i to ne samo u prigradskim naseljima) još ima onih koji pripremaju hranu, iako nemaju vodu ili sanitarni čvor u radnjama. Zbog loše higijene u objektima vlasnici su dužni da na licu mesta plate mandatnu kaznu u vrednosti od 5.000 dinara. Mnogo češće, ipak, kupci mogu da zapaze da je radnja privremeno "zapečaćena" po nalogu finansijske policije. 

– Imamo ovlašćenja da stavimo državni pečat na vrata objekta ukoliko dođe do težih povreda sanitarno-higijenskih propisa. Svakog meseca zatvorimo oko dvadesetak objekata. Ukoliko vlasnik radnje ne poštuje doneto rešenje, tražimo asistenciju policije i zatvaramo radnju uz obaveštenje da je rad zabranjen po nalogu sanitarne inspekcije – ističe dr Zoran Panajotović.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.