Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Manastir Bešenovo niče iz pepela

Manastir Bešenovo niče iz pepela
Манастир ће бити враћен народу Фото Ј. Слатинац

Bešenovački Prnjavor – Sedam decenija na zgarištu i ruševinama manastira Bešenovo, na južnoj padini Fruške gore, u Bešenovačkom Prnjavoru raste burjan i šiblje. Međutim, konačno je došlo vreme obnove ove svetinje, koja je dva puta stradala u Drugom svetskom ratu. Prvi put 1941, kad su ga ustaše opljačkale i sve dragocenosti odneli u Zagreb i drugi put 1944. godine, kad su ga u združenoj ustaško-nemačkoj akciji bombardovali i sravnili sa zemljom. Obnova ove svetinje počela je prošle godine, raščišćavanjem terena i otkopavanjem temelja, a ove godine biće urađen temelj manastirske crkve posvećene Svetim arhangelima Gavrilu i Mihailu.

Temelje manastiru Bešenovo udario je u 13. veku kralj Dragutin, a otkopavajući temelje arheolozi Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Sremske Mitrovice u zarušenim temeljima crkve pronašli su i jednu grobnicu iz 1773. godine, u kojoj počiva pukovnik i grof Aleksandar Rašković, koji je bio komandant Petrovaradinskog puta, sastavljenog od Srba, koji je slavu srpskog vojnika proneo u bitkama kod Frankfurta, Landshota, Lajpciga i Graca.

U temelju crkve, zatrpana zemljom otkrivena je nadgrobna ploča Aleksandra Raškovića. On jer zajedno sa ocem Atanasijem i ujakom patrijarhom Arsenijem Četvrtim Šakabentom,  u drugoj seobi Srba došao u Panoniju 1737. godine.

Vladika Sremski Vasilije nam priča da su u manastiru Bešenovo čuvane i mošti Svetog kneza Lazara Hrebeljanovića, od 6. aprila 1941, kad je napadnuta Jugoslavija, do 14. aprila 1942, kad su zahvaljujući profesoru Radoslavu Grujiću mošti prenesene u Sabornu crkvu u Beograd.

U prvoj ustaškoj pljački manastira Bešenovo, prema njihovom zapisniku iz života kneza Lazara odneli su 11 predmeta, pojas od filigrana, srebrom ukrašeno žezlo, medaljon od srebrne srme, dve pozlaćene narukvice i druge vrednosti.

– Ove godine ćemo sigurno saliti temelje za novu manastirsku crkvu, koja neće biti replika stare, sa baroknim zvonikom, kakvi su rađeni po naredbi iz Beča. Crkva će biti u vizantijskom stilu, izgledaće kao crkva manastira Gradac, koja je zadužbina Jelene Anžujske, žene kralja Uroša, majke kralja Dragutina. Biće puno posla, ali ćemo i ovu svetinju sagraditi i vratiti je narodu – kaže nam vladika sremski Vasilije.

Umesto crkve, na temeljima manastira postoji kapela, a u Bešenovačkom Prnjavoru je i dvoje iskušenika, koji obavljaju bogosluženje u drvenoj kapeli. Iguman manastira Bešenovo otac Atanasije, profesor karlovačke Bogoslovije, sve češće svraća u Bešenovo, i očekuje početak granje crkve.

– Mi imamo još mesec dana istražnih radova. Arheološkim radovima do sada smo otkrili da se ispod temelja bombarodvane crkve iz 13. veka, nalaze i temelji bogomolje iz drugog ili trećeg veka. Pronađena je i grnčarija iz prvog veka naše ere, koja ima izuzetnu arheološku vrednost. Dakle, za mesec dana, kad arheolozi napuste teren, mogu doći graditelji, a pripreme za gradnju su u toku – poručuje Ljubiša Šulaja, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Sremskoj Mitrovici.

Obnova manastira Bešenovo, očigledno je, obnoviće i selo u kome danas živi sedamdesetak meštana. Sve je više vikendaša koji ovde kupuju placeve, ali i sve više gostiju koji ovde dolaze vikendom.

– Izgradnja manastira će sigurno oživeti selo i dovesti ovde goste. Tu je i veštačko jezero Beli kamen, gde je nekad bio kop laporca za cementaru. Ovde je nekad radilo i dvadesetak krečana, jer imamo kvalitetan laporac, a Bešenovački Prnjavor je još 1959. bio turističko selo – imali smo dečje odmaralište i otvoreni bazen – priča i žali za tim vremenima Bora Erceg, vlasnik seoskog turističkog domaćinstva sa restoranom „Šarage”, koji na turističkoj karti Srbije nosi jednu zvezdicu.

J. Slatinac

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.