Petak, 03.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Detinjstvo u siromaštvu

Detinjstvo u siromaštvu
Ромска деца: живот у нехигијенским насељима (Фото АП)

Oko 155.000 dece u Srbiji živi u siromaštvu, a u najtežem položaju nalaze se deca romske nacionalnosti, deca sa smetnjama u razvoju, mališani bez roditeljskog staranja i deca koja su izbegla i raseljena, pokazuju rezultati studije Zavoda za informatiku i statistiku iz Beograda.
Kako se navodi u godišnjem izveštaju ovog zavoda, deca romske nacionalnosti su posebno ugrožena populacija – više od dve trećine ovih mališana koji žive u romskim naseljima je siromašno. Svako sedmo romsko dete živi u kartonskoj ili metalnoj kutiji, svako treće ne pohađa školu, a većina njih nema regulisanu zdravstvenu zaštitu. Ekonomski pokazatelji govore da romsko stanovništvo najviše novca troši na hranu, što je još jedan jasan pokazatelj siromaštva.

U posebno teškom materijalnom položaju nalaze se deca izbeglica, kao i mališani raseljeni sa prostora Kosova i Metohije, a među decom iz ove populacije najugroženija su ona koja žive u kolektivnim centrima. Više od dve trećine roditelja ove dece svoje materijalno stanje opisuje kao veoma loše, a u ishrani izbeglih mališana opaža se značajno izostajanje voća i mesa. Zbog nedostatka finansijskih sredstava, ova deca ređe pohađaju predškolske ustanove.

Istraživanje Zavoda za statistiku i informatiku ukazuje i na veoma težak položaj dece sa smetnjama u razvoju, od kojih oko 6.000 njih prima tuđu negu i pomoć po različitim osnovama. Porodice ove dece su u najvećem broju slučajeva siromašne i nedovoljno obaveštene o svojim pravima. 

Prema najnovijim podacima Ministarstva za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, u sistemu socijalne zaštite zbrinuto je oko 7.500 dece bez roditeljskog staranja, a ovi mališani takođe se svrstavaju u kategoriju veoma ugrožene dece. Stručnjaci ističu da deci u domovima ne nedostaju samo adekvatan smeštaj, odeća i ishrana, već i osećanje sigurnosti, kao i intelektualna i emocionalna stimulacija. Zbog toga ovi mališani već u ranom uzrastu pokazuju znake usporenog razvoja, neurološke poremećaje i probleme u emocionalnom vezivanju.

Analizirajući sociodemografski položaj siromašne dece u opštoj populaciji u Srbiji, stručnjaci Zavoda za informatiku i statistiku došli su do zaključka da su posebno ugrožena deca školskog uzrasta, mališani iz velikih porodica i deca koja žive u ruralnim sredinama, naročito u jugoistočnoj i zapadnoj Srbiji. 

Obrazovanje roditelja ima najdirektniji uticaj na siromaštvo dece. Podaci, naime, pokazuju da samo jedan odsto mališana koji žive ispod linije siromaštva u svojim domaćinstvima ima odrasle osobe sa srednjim ili visokim obrazovanjem. Tip naselja predstavlja još jednu odrednicu siromaštva, jer među najsiromašnije mališane spadaju upravo oni koji žive u ruralnim naseljima. Ova deca su često udaljena od škole i zdravstvenih ustanova, a njihovi roditelji imaju manju mogućnost za zaposlenje i pronalaženje stalnih izvora prihoda. Ekonomske računice pokazuju da se porodični budžet smanjuje u zavisnosti od broja mališana na spisku stanara. Porodice koje imaju manji broj dece uglavnom su usredsređene na posao i sticanje materijalne sigurnosti, što im smanjuje šansu za svrstavanje u ekonomski ugroženu kategoriju siromaštva.

Analiza Zavoda za informatiku i statistiku pokazuje da siromašna deca uglavnom žive u ruralnim sredinama, a jedan od prvih pokazatelja siromaštva je smrtnost odojčadi i dece u prvih pet godina života. Demografske statistike ukazuju da je smrtnost odojčadi u 2005. godini iznosila osam promila, dok je 1991. godine ta stopa iznosila 17,4 promila na nivou cele Srbije. Smrtnost dece ispod pet godina je sa 17,4 promila u 1991. godini spala na 9,4 promila u 2005. godini, a komparativna statistika svedoči da se Srbija prema stopi smrtnosti dece nalazi između razvijenih i manje razvijenih zemalja u tranziciji.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.