Subota, 04.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

„Fijat” potpuno preuzeo „Krajslera”

„Fijat” potpuno preuzeo „Krajslera”

Od našeg stalnog dopisnika

Vašington – Isplatom 4,3 milijarde dolara, u gotovini i specijalnim akcijama, italijanski „Fijat” je i zvanično postao stopostotni vlasnik „Krajslera”, najmanjeg člana „velike trojke” američkih proizvođača automobila čija su sedišta u Detroitu.

Time je realizovan sporazum postignut krajem 2013. sa sindikatom „Krajslera” koji zastupa njegovih 117.000 penzionisanih radnika, posle jednoipogodišnjeg sporenja o vrednosti 41,5 odsto njihovog udela, dok je preostali, većinski deo, već bio u posedu „Fijata”.

Preostaje još da se odabere ime za novu kompaniju koja će biti sedmi proizvođač automobila na svetu. Kako se najavljuje, ono će uključivati reči „Fijat” i „Krajsler”, kako bi se ispoštovala duga tradicija njenih delova.

„Fijat”, najveći italijanski poslodavac privatnog sektora, osnovan je 1899, dok je „Krajsler” nešto mlađi: postoji od 1925.

Do 29. januara znaće se i gde će se nalaziti centrala ujedinjene kompanije, kao i na kojoj berzi će se trgovati njenim akcijama. Nova organizaciona šema i trogodišnji poslovni plan biće predstavljeni u maju.

Kako iznosi agencija „Blumberg”, „Fijat” planira da investira čak devet milijardi evra u kapacitete za projektovanje i proizvodnju automobila u Italiji, pri čemu će fokus biti na raznima varijantama popularnog „fijata 500” (koji se sada sklapa i u Srbiji i Meksiku), kao i „pande”, dok se model „punto” eliminiše.„Fijat” i „Krajsler” su u 2013. ukupno prodali oko 4,4 miliona automobila, što je dvostruko manje od prodaje vodećih igrača u globalnom automobilskom biznisu, u kojem se na vrhu smenjuju japanska „Tojota” i američki „Dženeral motors”, praćeni nemačkim „Folksvagenom”.

Partnerstvo italijanskog proizvođača sa „Krajslerom” počelo je 2009, kao deo stečajne reorganizacije američke kompanije, i donelo je obostranu korist. „Krajsler” je danas profitabilan, što je „Fijatu” omogućilo da kompenzuje svoje loše rezultate na recesijom pogođenom tržištu Evrope.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.