Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pridnjestrovlje – moldavsko Kosovo

Pridnjestrovlje – moldavsko Kosovo
Тежак живот, али без жеље за одласком (Фото Аљоша Миленковић)

Specijalno za "Politiku"
Tiraspolj, jula – Srbija i bivša SFRJ nemaju monopol nad jedinim ratom na teritoriji Evrope od 1945. Na našem kontinentu početkom devedesetih besneo je još jedan mali, prljavi građanski rat. O njemu se i kod nas i u Evropi malo zna. Odneo je nekoliko hiljada života, i kao i rat u SFRJ, izbio je zbog raspada još jedne komunističke tvorevine, SSSR-a. Rat se vodio između Moldavije, koja je tada upravo stekla nezavisnost, i njene male pokrajine Pridnjestrovlja. Sukobi niskog intenziteta počeli su 1990. a sam rat je trajao kratko, samo nekoliko meseci tokom proleća 1992. godine. Od jula 1992. u Pridnjestrovlju je mir. Ne puca se i ne gine, ali nema ni rešenja. Obe strane, zamorene petnaestogodišnjom pat-pozicijom, poslednjih meseci sve češće upućuju poglede ka Kosovu i rešavanju njegovog statusa. Ako Kosovo dobije nezavisnost i Pridnjestrovlje će, nadaju se stanovnici te otcepljene moldavske regije.

Devetnaestogodišnja Inga Kuzenko od rođenja živi u Tiraspolju, glavnom gradu samoproklamovane Pridnjestrovske moldavske republike. Rat sa Moldavijom je za nju nepoznanica i davna prošlost jer je ona tada imala jedva četiri godine. Jedino okruženje koje Inga poznaje jeste Pridnjestrovlje koje susedi drže u ekonomskoj, transportnoj, pa i vojnoj blokadi skoro celog njenog života. Ideja o međunarodno priznatoj nezavisnosti je i njen san zbog koga se ona odlučila da studira političke nauke. Sada je odličan student druge godine na Univerzitetu u Tiraspolju. Prema strancima, kao i većina stanovnika Pridnjestrovlja, pokazuje određeno nepoverenje. Razlog za to je sistem obrazovanja i rada sa mladima koji im od malih nogu usađuje premisu da većina loših stvari dolazi preko granice. Naročito sa moldavske strane.

Tekovine velikog oslobodilačkog rata od 1941. do 1945. kao i rata za nezavisnost 1992. godine svakodnevno su prisutne u životima, naročito mladih Pridnjestrovlja. Indoktrinacija tim idejama je sveprisutna. Na to najviše i računa rukovodstvo Pridnjestrovlja kao na ključni faktor za dugoročno ostvarenje ideje nezavisnosti. Upravo će te mlade generacije već za koju godinu ući u sve sfere političkog i ekonomskog života zemlje i ideje usađivane tokom detinjstva i mladosti će bez razmišljanja i sprovoditi. Inga je odličan primer. Ona kaže da jedva čeka da završi fakultet i počne da se bavi politikom. Želja joj je da postane deputat u pridnjestrovskom sovjetu (parlament) i svojim angažovanjem pomogne da se dođe do nezavisnosti. A na pitanje zašto Pridnjestrovlje treba da bude nezavisno, Inga, kao i većina, mladih odgovara na isti način: "Zato što smo toliko različiti od Moldavije i zato što Moldavija želi da nas proguta."

Koren problema Pridnjestrovlja i jeste u različitoj strukturi stanovništva u odnosu na ostatak Moldavije. Politički je nekorektno reći da su Moldavci Rumuni, ali su im koreni i jezik isti. Oni čine preko 90 odsto populacije u ostatku zemlje. Sa druge strane, u Pridnjestrovlju je čak 60 odsto stanovništva slovenskog porekla. To je posledica planskog naseljavanja Rusa, Ukrajinaca i Srba u taj region još od sredine 18. veka. Najviše je Rusa, više od 35 odsto, slede Ukrajinci, kojih je oko 30 odsto, pa zatim Moldavci, sa oko 20 odsto.

Inga Kuzenko je poreklom Ukrajinka, ali se smatra Pridnjestrovkom. Ukrajinu ne doživljava kao rezervnu državu, ali rado prihvata pomoć koju je ta država spremna da joj ponudi. Možda je najbitnija ta da svi stanovnici Pridnjestrovlja ukrajinskog porekla mogu da dobiju i ukrajinski pasoš. Tu pogodnost koristi i Inga koja sa svojim ukrajinskim pasošem putuje najčešće u postojbinu svojih roditelja. Rusija svojim sunarodnicima u Pridnjestrovlju nudi i dvojno državljanstvo uz ruski pasoš. Zbog toga zgrada ruskog konzulata u Tiraspolju podseća na zapadne ambasade u Beogradu sa ogromnim redovima za vize.

Kompletna ekonomija Pridnjestrovske moldavske republike (PMR), kako Pridnjestrovci zovu svoju nepriznatu državu, zasnovana je na izvozu, većinom u Rusiju. Godišnji bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika je jedva 1.000 dolara, a prosečna plata u Tiraspolju oko 100 evra.

Fokusiranje na nezavisnost je jedini motiv oko koga lokalni lideri mogu da okupe narod i motivišu ga da zaboravi na ekonomske neprilike. Poslednjih 15 godina predsednik PMR Igor Smirnov više je nego svestan da svom narodu nema mnogo šta da ponudi. Osim ideje o Moldaviji i zapadnim silama kao neprijateljima i svetlim tradicijama oslobodilačkih ratova, tu je još i nada o skoroj nezavisnosti, koja se iz dana u dan obnavlja već 15 godina.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.