Kvarovi aparata zaustavili preglede
Kada su lekari iz doma zdravlja posavetovali Beograđanina K. S. da zbog problema sa bolovima glave treba da uradi snimak skenerom, njegove muke sa nalaženjem ustanove u kojoj je moguće što pre obaviti pregled potrajale su nedeljama. U jednoj bolnici mu je rečeno da uređaj ne radi, u drugoj da se trenutno na aparatu menja neki deo, a u trećoj da će moći da dođe na red za nekoliko meseci.
Shvativši da mu lutanje od lekara do lekara neće pomoći u postavljanju dijagnoze, ovaj pacijent je odlučio da snimanje obavi kod privatnika.
Još veće muke imaju građani koji moraju da urade snimanje na magnetnoj rezonanci, jer su liste čekanja za ovu analizu još veće. U zdravstvenim ustanovama objašnjavaju da imaju muke sa čestim kvarovima, jer su aparati uglavnom dotrajali. Za nabavku novih uređaja, u većini slučajeva, nema dovoljno novca.
Problema u ovoj oblasti ima na pretek, smatra docent dr Dragoš Stojanović, direktor KBC „Zemun”, naglašavajući da veliki broj pacijenata zahteva i veliki broj pregleda.
– Aparati su stari, a kada se pokvare, delovi za njihovu popravku su skupi. Problem je što za neke uređaje ne mogu da se nađu delovi, jer su odavno izašli iz upotrebe. A u nekim situacijama nemoćni smo zbog nedostatka novca, jer gotovo za iste pare koliko treba izdvojiti za popravku, može da se kupi nov aparat. Pre tri godine samo za cev za popravku skenera trebalo je izdvojiti oko 70.000 evra – dodaje dr Stojanović.
Veoma je važno da se radi redovno servisiranje i održavanje aparata, smatra docent dr Zoran Radojičić, direktor Univerzitetske dečje klinike, objašnjavajući da je to skupo, a da su cene direktno proporcionalne cenama uređaja i pregleda u bogatim zemljama.
– Pregledi kod nas su znatno jeftiniji i tu odmah nastaje problem u ekonomskoj održivosti cele priče. Najbolji servisni ugovori koštaju oko pet odsto vrednosti aparata, što je, na primer, na godišnjem nivou oko 80.000 evra za naš aparat magnetne rezonance. Ako imate takav ugovor, serviser se obavezuje da će aparat raditi 95 odsto vremena, to jest da će kvarovi biti brzo otklonjeni i bez dodatnih troškova. Ako bi poredili sa automobilom, taj tip osiguranja je sličan kasko osiguranju. Možda bi bilo finansijski najpovoljnije ako bi se ti servisni ugovori dogovarali na nivou države za sve ili veliki broj skupih aparata visoke tehnologije – kaže dr Radojičić.
U Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta „Dr Vukan Čupić” kažu da kod njih magnetna rezonanca prošle godine nije radila 20 dana zbog nabavke jednog dela.
– KBC „Dr Dragiša Mišović ” raspolaže sa više od hiljadu ispravnih i nekoliko desetina medicinskih aparata koji se trenutno nalaze u ovlašćenim servisima radi popravke ili redovnog servisa. Zbog dinamike posla, to jest preopterećenosti određenih dijagnostičkih službi, najčešće se kvare ultrazvučni, EKG i holter uređaji, kao i prateća oprema u Službi za radiološku dijagnostiku.
Uspevamo da svedemo kvarove na minimum, a u skladu sa procedurama pokvarene aparate popravimo u što kraćem roku – tvrde u KBC „Dr Dragiša Mišović”.
U KBC „Bežanijska kosa”, ustanovi u kojoj je proteklih godina bilo dosta problema zbog kvarova magnetnih rezonanci i skenera, do zaključenja broja rukovodioci nisu dali objašnjenje redakciji našeg lista da li je došlo do poboljšanja stanja u ovoj oblasti.
Začarani krug
Prošle godine se dogodilo da u jednom trenutku nijedan od pet gastroskopa u KBC „Bežanijska kosa” nije radio, a dr Dragan Cvetić, anesteziolog ove kuće i predsednik Sindikata lekara i farmaceuta, napominje da zbog svega što se dešava u Srbiji nije ni čudo što je zdravstvo ocenjeno kao najgore u Evropi.
„Stari aparati se zbog nedostatka novca ne servisiraju na vreme i onda se ulazi u začarani krug iz kog se teško izlazi. U KBC ’Bežanijska kosa’, na primer, skener već duže vreme ne radi” kaže dr Cvetić.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


