Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Krađa pod naponom od 25.000 volti bila kobna

Krađa pod naponom od 25.000 volti bila kobna
Угрожени и стубови далековода

Nepoznati muškarac nastradao je u nedelju ujutru dok je, najverovatnije, pokušavao da sa vagona u depou „Beovoza” u naselju Plavi horizonti ukrade kablove. Muškarac se popeo na voz iznad koje je kontaktna mreža napon od 25.000 volti. Kako objašnjavaju u „Železnicama Srbije”, pri takvom naponu, dovoljno je da se na dva metra priđe žicama pa da doživi strujni udar, koji je gotovo uvek smrtonosan.

–  „Železnice Srbije” se poslednjih nekoliko godina suočavaju sa učestalim krađama važnih delova železničke infrastrukture koje, pored velikih materijalnih šteta, ozbiljno ugrožavaju bezbednost i redovnost železničkog saobraćaja. Na meti lopova svakodnevno se nalaze delovi vagona i lokomotiva, bakarne žice i užad, kablovi, pružne balize i prigušnice, šine, pragovi, oprema na postrojenjima kontaktne mreže, telelefoni, stubovi, motori, agregati, gorivo, ulja i maziva, kao i silicijum bronzana žica vazdušnih telegrafsko-telefonskih vodova – kaže Nenad Stanisavljević, direktor Medija centra „Železnica Srbije”. 

Često se dešava da kradljivci izazivaju i kratak spoj na železničkoj kontaktnoj mreži, u kojoj je napon 25.000 volti, kako bi ukrali gvozdene tegove, iako na taj način direktno ugrožavaju i sebe i druge.

Prošle godine na železnici je zabeleženo 1.336 krađa delova železničke infrastrukture i voznih sredstava.

Pričinjena je šteta od oko 335 miliona dinara, ali su indirektne štete (pre svega zbog kašnjenja ili otkazivanja vozova, neispunjavanja ugovornih obaveza, nabavke ukradenih delova i opreme) barem nekoliko puta veće, ističe Stanisavljević.

Lopovi odnose sve što se može prodati na otpadima sekundarnih sirovina, uključujući i šine.

– U glavnom gradu, najugroženija je ranžirna stanica Beograd i stanice Zemun, Novi Beograd i Rakovica. Najviše se kradu prigušnice i kablovi iz betonskih kućica automatskog pružnog bloka, što onemogućava rad signalnih uređaja i direktno ugrožava bezbednost saobraćaja – napominje Stanisavljević.

Na osnovu otkrivenih ili rasvetljenih slučajeva krađa, pouzdano se može utvrditi da su kradljivci metalnih delova u većini slučajeva osobe bez stalnog zaposlenja i mesta boravka, višestruki povratnici.

– Dobro su opremljeni, imaju brenere za sečenje šina, makaze, motalice, vozila za prevoz ukradenog materijala. Poharane delove ili kablove lome, seku, drobe ili tope i potom prodaju otpadima sekundarnih sirovina, bez dokaza o poreklu imovine i bez važećih ličnih isprava. Mnogi od tih otpada su nelegalni i niču preko noći – objašnjava Stanisavljević.

----------------------------------------------

Čerupaju instalacije i trafostanice

Meta kradljivaca je i imovina drugih javnih preduzeća, najčešće „Elektromreže Srbije” i „Elektrodistribucija Beograd”.

– U julu prošle godine, u Starčevu, zbog krađe ankera, srušio se viskokonaponski stub dalekovoda. Opravka i materijal koštali su EMS gotovo devet miliona dinara. Ukradeno se preprodaje kao sekundarna sirovina za nekoliko hiljada dinara, a pričinjena štetameri semilionima. Kradu se čelični ankeri, bakarna uzemljenja, aluminijski kablovi, bakarna užad... Ukupna šteta od krađa sa prenosne mreže i transformatorskih stanica u poslednjih pet godina iznosi gotovo 700.000 evra – ističu u EMS-u.

Kako su „Elektrodistribuciji Beograd” objasnili šteta nanesena ovom preduzeću u prošloj godini iznosi više stotina hiljada evra.

– Kradu sve što im dođe pod ruku, od poklopca šahtova do transformatora. U poslednjih godinu dana počeli su da odnose čelična vrata i aluminijumske prozore sa trafostanica. Nije u pitanju samo materijalna šteta: kada lopovi seku kablove pod naponom ili za sobom ostavljaju ogoljene žice, dovode u opasnost i sve koji tuda prolaze – ističe Sandra Alagić, pi-ar „EDB-a ”, dodajući da postoji zahtev za dopunu Krivičnog zakonika, kako bi ovakva dela bila sankcionisana mnogo strožije.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.