Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Veto na anti-gej zakon

Veto na anti-gej zakon
Геј парови у Аризони захвални гувернерки Џен Брувер што је стопирала спорни закон (Фото Бета)

Od našeg stalnog dopisnika

Vašington – Zagovornici prava gej populacije veliki poraz od prošle nedelje pretvorili su u značajnu pobedu, pošto je guvernerka države Arizona stavila veto na zakon koji je, u ime očuvanja verskih sloboda, omogućavao da se odbiju usluge istopolnim parovima.

Naizgled lokalni problem – izlaženje u susret lokalnim konzervativcima – dobio je nacionalni publicitet kada je republikanska većina u Senatu Arizone izglasala kratak zakonski tekst koji su zagovornici ravnopravnosti gej prava doživeli kao „dozvolu za diskriminaciju” i nešto umnogome slično nekadašnjoj praksi na jugu zemlje, gde su belci, takođe uz pozivanje na verska uverenja, odbijali da služe crnce.

Guvernerka Džen Bruver (guverner je najviša izvršna vlast u saveznoj državi) svoju odluku je obrazložila uverenjem da će sporni zakon „više problema stvoriti nego što će rešiti”. Osim aktivista ljudskih prava, protiv tog zakona izjasnilo se i nekoliko velikih korporacija („Epl”, „Ameriken erlajns”, hotelski lanac „Meriot”...). Čelnici Nacionalne fudbalske lige su najavili da će zbog toga otkazati finalni meč planiran da se iduće godine održi u Arizoni, a sličan bojkot je najavila i Glavna liga bejzbola, što je sve zapretilo da nanese ne baš malu ekonomsku štetu, s obzirom na to da joj je turizam značajan izvor prihoda (tamo je i jedna od glavnih turističkih atrakcija SAD, Veliki kanjon).

Iako je Arizona, država na američkom jugozapadu (graniči se sa Meksikom i Kalifornijom) sa 6,6 miliona stanovnika (na geografskom prostoru tri i po puta većem od Srbije), bila u centru pažnje, mere koje su neka vrsta „gej kontrarevolucije” i predviđaju diskriminaciju gej parova u ime verskih sloboda na dnevnom redu su u još nekoliko država, kao što su Džordžija, Havaji, Ajdaho, Kanzas, Misisipi, Mejn, Oklahoma i drugde – uglavnom tamo gde su većina u lokalnim parlamentima republikanci.

Gej brakovi su legalni u 17 od 50 saveznih država, jer o tim pravima odlučuje svaka pojedinačno, što dovodi do situacija da je takav brak zaključen u jednoj, nepriznat u drugoj. Na federalnom nivou, Zakon o odbrani braka koji je usvojen 1996, kada je predsednik bio Bil Klinton, ovu društvenu instituciju definisao je isključivo kao zajednicu muškarca i žene, ali je u junu prošle godine Vrhovni sud tu odredbu proglasio neustavnom, što je otvorilo put da prava i zaštitu koju za bračne parove predviđaju čak 1.138 federalnih zakona (od poreskih olakšica do nasleđivanja) mogu da uživaju i istopolni parovi.

Zabrane istopolnih brakova u konzervativnim državama često se osporavaju pred okružnim federalnim sudovima i u Vrhovnom sudu SAD, koji je ovde istovremeno i ustavni. Jedan federalni sud tako je upravo obesnažio zakon koji zabranjuje gej brakove u veoma konzervativnom Teksasu, čiji je guverner Rik Peri najavio žalbu, jer smatra da je time prekršen teksaski suverenitet, odnosno da je jedan organ centralne vlasti obesnažio volju građana ove države.

U Virdžiniji zabrana gej brakova je takođe proglašena neustavnom, ali je i tamo najavljena žalba.

Neposredan povod za donošenje zakona u Arizoni na koji je guvernerka, takođe republikanka, stavila veto, bilo je odbijanje pekara da prave svadbene torte za gej parove, odbijanje fotografa da ih slikaju i slično, što se inače dešava i u drugim državama.

Zanimljivo je da su usvajanje tog zakona kritikovali i neki ugledni republikanci, kao što je njihov neuspeli predsednički kandidat Mit Romni i guverner Floride Rik Skot.

Iz redova Obamine vlade, ulogu da se zakonu usprotivi dobio je državni sekretar Džon Keri, koji je posle njegovog usvajanja izjavio kako se nada da će „guvernerka doneti pravu odluku”, što se i dogodilo.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.