Utorak, 09.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Podzemni tenderi i kontejneri

Podzemni tenderi i kontejneri
157 подземних контејнера уграђених 2009. коштало је око 55,77 милиона динара (са уградњом).– 1.800 подземних контејнера уграђених 2011. коштало је 519,75 милиона динара (без уградње) (Фото М. Величковић)

Hapšenjem pet osoba osumnjičenih za malverzacije u nabavci podzemnih kontejnera u Beogradu 2011. godine policija je potvrdila sumnje onih koji su odavno ubeđeni da je taj posao mućka. Sudeći po policijskom saopštenju, nije izvesno da će oni biti terećeni i za način na koji je konzorcijum firmi „Blok” i „Blagojevica” došao do ugovora sa „Gradskom čistoćom”. A ima indicija da im je taj posao namešten.

Prvih 157 podzemnih kontejnera ugrađeno je 2010. godine u Bulevaru kralja Aleksandra posle njegove obnove. „Čistoća” ih je kupila od firme „Blagojevica” iz Mladenovca, registrovane za delatnost hladnog vučenja žica. Ista firma, zajedno sa preduzećem „Blok”, bila je prvoplasirana i na tenderu koji je „Čistoća” raspisala u januaru 2011. godine s namerom da nabavi još 1.800 kontejnera. Šanse da neko drugi dobije taj posao bile su gotovo nikakve već i zbog toga što je uslov bio da ponuđač dokaže da je u prethodne tri godine proizveo podzemne kontejnere vredne najmanje 25 miliona dinara, a „Blagojevica” je u Srbiji bila pionir u tom biznisu.

Novi ugovor im je bio garantovan i time što je tenderska dokumentacija, opisujući kakvi su kontejneri potrebni, praktično nacrtala one kakve su već ugradili u bulevaru.

Zbog toga je, osim „Bloka” i „Blagojevice”, ponudu na kraju dao samo još jedan konzorcijum od 22 firme koje su otkupile tendersku dokumentaciju. Ostali su odustali jer, kako kažu predstavnici nekih od tih preduzeća, nije bilo načina da do detalja prekopiraju kontejnere iz bulevara za svega dva meseca, koliki je rok bio propisan tenderom.

– Mi smo digli ruke od tog tendera jer je on bio koncipiran za nekog drugog. Poklopce od metala, kakvi su traženi, ne pravimo, osim za američki nacionalni park Jelouston, kao zaštitu od medveda, koji bi lako skinuli uobičajene plastične. Prekomerno detaljisanje u opisu proizvoda način je da se tender namesti za samo jednog ponuđača, koji upravo takvu robu ima. U Evropi se tenderom propiše da kontejner mora odgovarati određenom EN standardu. Ako to ispunjava, firma se kvalifikuje za ponudu i samo cena određuje ko će biti izabran – kaže Marko Brnčić, direktor STP-a, hrvatskog zastupnika finske kompanije „Molok”, koja je osmislila prve polupodzemne kontejnere pre dve decenije.

Jedina ponuda koja je, uz onu konzorcijuma „Bloka” i „Blagojevice”, upućena „Čistoći” bila je za 125 miliona dinara povoljnija. Nju je dostavio konzorcijum „Lad grupe” i „Eko vejsta” iz Beograda i hrvatskog „Eurotima”. Odbačena je kao neodgovarajuća jer nisu uspeli da proizvedu kontejner kakav je opisala „Čistoća”.

– Zahtevano gazište oko otvora kontejnera bilo je vrlo specifično. Tenderski opis preslikao je kontejnere sa bulevara. Čak smo i od stranih proizvođača, poput holandskog „Bamensa”, nameravali da uzmemo sličan model. Ali, bilo je nemoguće prepraviti ga za dva meseca prema opisu iz tenderske dokumentacije – navodi Miloš Marković, direktor „Eko vejsta”.

Tako je na stolu ostala samo jedna ponuda, „Bloka” i „Blagojevice”, iako je i nju tenderska komisija ocenila kao nepotpunu jer je bankarska garancija pokrivala rok kraći od zahtevanog. Ipak, „Čistoća” počinje pregovore s tim konzorcijumom, bez obzira na to što Zakon o javnim nabavkama, prema istraživanju BIRN-a iz septembra 2012. godine, nalaže da, ako je samo jedna ponuda odgovarajuća, postupak se mora ponoviti. Na „Čistoću” nije uticalo ni to što se nekoliko firmi, seća se Marković, žalilo Komisiji za zaštitu prava ponuđača u javnim nabavkama. „Blok” i „Blagojevica dobili su posao i šest miliona evra.

Uskoro, novac je nastavio da pritiče tom konzorcijumu. Za razne dodatne poslove – nepredviđene radove u toku ugradnje, servisiranje, popravku, isporuku i ugradnju dizalica za pražnjenje – konzorcijumu je, prema podacima BIRN-a, plaćeno još oko 34 miliona dinara. „Čistoća” nije ni pokušala da nađe nekog drugog za te nabavke već je, ne raspisujući novi tender, direktno pregovarala sa „Blokom” i „Blagojevicom”, premda se nisu istakli solidnošću budući da je trebalo otkloniti kvarove nastale pre isteka garantnog roka. Marku Brnčiću iz STP-a je upadljivo i to što su dizalice, kao nužna prateća oprema, nabavljane naknadno. Ne kupuje se sistem bez prateće infrastrukture, ocenjuje Brnčić.

Milošu Markoviću iz „Eko vejsta” nije nelogično što je ta oprema nabavljana zasebno. Ali, smatra on, prirodno bi bilo da je za nju raspisan tender umesto što je kupovana direktnom pogodbom.

 ----------------------------------------------------------------------------------------------------

Isti posao naplaćen dva puta

Policija je, zbog sumnje da su kupovinom podzemnih kontejnera oštetili državu za oko 169 miliona dinara, privela Aleksandra Stamenkovića, bivšeg direktora „Gradske čistoće”, Dušana Mandrapu, direktora firme „Blok”, Marjanu Ivanović, šefa službe za nabavke „Gradske čistoće”, Bojana Anđelkovića, referenta plana i analize u tom javnom preduzeću, i Živka Radojičića, vlasnika firme „Blagojevica”.

Na teret im se stavlja to što je postupak nabavke podzemnih kontejnera pokrenut pre nego što je pribavljena saglasnost Upravnog odbora „Čistoće” i pre nego što je to telo odobrilo 716 miliona dinara bez PDV-a za taj posao. Upravni odbor je naknadno odobrio taj ugovor.

Sumnjiče se i zato što je za uređenje pristupa kontejnerima, umesto „Bloka” i „Blagojevice” kojima je za to plaćeno 63 miliona dinara, angažovan „Beograd put” za koji je izdvojeno oko 169 miliona dinara.

 ----------------------------------------------------------------------------------------------------

„Molok” ostao bez Đilasovog odgovora

Finska kompanija „Molok”, koja je želela da učestvuje na tenderu za nabavku podzemnih kontejnera, uputila je pismo kabinetu Dragana Đilasa, tadašnjeg gradonačelnika, žaleći se na nepravilnosti u tom postupku. Odgovor im nikada nije stigao.

U „Moloku” nisu želeli da dostave „Politici” to pismo, niti da komentarišu za njih odavno završen slučaj, kako su poručili preko „Alegrine”, zastupnika za Srbiju.

 ----------------------------------------------------------------------------------------------------

Cena ista od aprila 2011.

Na pitanje da li je cena koju građani plaćaju za odvoženje smeća promenjena nakon ugradnje podzemnih kontejnera, u „Gradskoj čistoći” su odgovorili da se ona nije menjala otkako je ustanovljena odlukom od osmog aprila 2011. godine. Nije precizirano da li su u tu cenu ukalkulisani i eventualni dodatni troškovi zbog podzemnih kontejnera.

 ----------------------------------------------------------------------------------------------------

Loša kopija „Sotkona”

Vladimir Ilić, direktor „Ilijas korp internešenel”, preduzeća iz Beograda koje je 2012. postalo srpski zastupnik portugalskog „Sotkona”, proizvođača podzemnih kontejnera, kaže da je njegova kompanija pre četiri godine bila podizvođač „Blagojevice”. 

– Mi smo samo iskopavali rupe i postavljali betonska kućišta za podzemne kontejnere u bulevaru. Svi podzemni kontejneri u Beogradu kopija su „Sotkonovih”, i to loša jer se kvare u garantnom roku. U paketu sa „Sotkonovim” kontejnerom u svetu se dobijaju opruge, podizači, poklopci i ključevi, ali ne i dizalice i kamioni za odnošenje smeća – objašnjava Ilić.

 ----------------------------------------------------------------------------------------------------

„Blagojevica” u stečaju, „Blok” radi

Pre dva dana uhapšeni Živko Radojičić u istraživanju BIRN-a naveden je ne samo kao osnivač „Blagojevice” već se pojavljuje i kao predstavnik „Bloka” u zapisniku o postupku pregovaranja sa „Čistoćom”. Kao direktor „Bloka” tada je, kao i sada, na sajtu Agencije za privredne registre bio upisan Dušan Mandrapa, takođe priveden pre dva dana.

„Blok” je, navodi BIRN, krajem 2010. godine imao dvoje zaposlenih i prihod od pet miliona dinara. Godinu dana kasnije, nakon što je preduzeće dobilo posao sa „Čistoćom”, ta firma upošljava 25 osoba, uvećava prihod za 20 puta i godinu završava sa ukupnim prihodom od 100 miliona dinara, podaci su BIRN-a. „Blok” je i danas aktivno privredno društvo, ali je „Blagojevica” od aprila prošle godine u stečaju. Pre toga je, navodi BIRN, njen račun bio u blokadi 2012. jer nije mogla da plati 11 miliona dinara neizmirenih obaveza. Vlasništvo nad „Blagojevicom” Radojičić je, tri meseca uoči tendera za podzemne kontejnere, preneo na svog radnika Milana Lukića. Njegovo ime u privrednom registru i dalje se vodi u odeljku „članovi suvlasnici” sa 100 posto udela u „Blagojevici”.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.