Najviše zaposlenih u EPS-u

U sedamnaest javnih privrednih preduzeća, prema podacima Centra za bonitet NBS, zaposleno je 108.845 ljudi. Ili tačnije, toliko su radnika zapošljavale državne kompanije obuhvaćene najnovijom Analizom poslovanja javnih preduzeća, koju godišnje, na osnovu podataka NBS, finansijskih odnosno pojedinačnih izveštaja o poslovanju u prethodnoj godini, za vladine potrebe, u cilju praćenja kretanja u javnom privrednog sektoru, rade stručnjaci Republičkog zavoda za razvoj.

Mada je broj zaposlenih u javnom privrednom sektoru pod patronatom republičke vlade, u odnosu na 2001. godinu, za koju je prvi put rađen zdravstveni karton javnih kompanija, smanjen za 46.116 radnika, ili gotovo za gotovo 30 odsto. Ipak, dugački platni spiskovi su veliki balast srpskih državnih kompanija.

I, kako analize pokazuju, neodgovarajuća kvalifikaciona i starosna struktura u osnovnim delatnostima ovih preduzeća. Inače, smanjivanje broja zaposlenih, ukazuje i najnovija analiza, rezultat je, pre svega, početnih aktivnosti na restrukturisanju sprovedenih u protekle dve-tri godine. Odnosno, prevashodno izdvajanja sporednih od osnovnih delatnosti i odlaska u penziju onih koji su odradili svoj radni vek.

Tako je lane, recimo, sa liste zaposlenih u javnim preduzećima skinuto ukupno 18.776 imena, ili tačnije 13.193, jer analizom za prošlu godinu prvi put nije obuhvaćeno JP "Radio-televizija Srbije", koje je 2005. godinu završilo sa 5.574 radnika.

Da podsetimo, organizaciono restrukturisanje u gotovo svim javnim preduzećima, i u sklopu njega izdvajanje sporednih od osnovnih delatnosti i razdvajanje osnovnih kompanija na više javnih preduzeća, što je povećalo njihov broj, počelo je 2003. godine.

Tada je u okviru organizacione konsolidacije JP EPS izvršeno izdvajanje rudnika sa podzemnom eksploatacijom uglja i osnovano novo JP PEU "Resavica". Reorganizacijom javnih preduzeća "Srbijašume" i "Srbijavode" izdvojena su dva samostalna javna preduzeća "Vojvodinašume" i "Vode Vojvodine".

U skladu sa Zakonom o energetici, JP EPS od 1. jula 2005. posluje po novoj organizacionoj šemi (JP "Elektromreža Srbije" i JP Elektroprivreda Srbije), a NIS od 1. oktobra iste godine (JP "Transnafta" Beograd, JP "Srbijagas" Novi Sad i AD Naftna industrija Srbije Novi Sad).

Usvajanjem Zakona o železnici ŽTP je pretvoren u JP "Železnice Srbije", u okviru kojeg, od juna 2005. godine rade dve posebne direkcije: za infrastrukturu i za prevoz. Odlukom Vlade RS, u 2006. godini osnovano je JP "Skijališta Srbije" za uređenje, opremanje, održavanje, korišćenje i upravljanje javnim skijalištima i JP "Putevi Srbije" za upravljanje putevima u državnoj svojini.

Iz javnih preduzeća, u međuvremenu su izdvajane sporedne delatnosti i utvrđen metod (aukcija ili tender) privatizacije za pojedinačna preduzeća, a do juna 2007. godine privatizovano je samo osam sa podugačkog spiska izdvojenih firmi.

I posle organizacionog restrukturisanja i formiranja kao posebnih javnih preduzeća "Elektromreže Srbije", u kojoj je krajem prošle godine radilo 1.502 radnika i PEU "Resavica", koje broji 4.381 zaposlenog, i dalje je najmnogoljudniji EPS sa 31.147 radnika.

Poređenja radi, 2001. godine na svom spisku imao je 50.382 čoveka.

Železnice imaju 21.604 radnika ili gotovo 12.000 manje nego 2001. godine, kada je ŽTP zapošljavao 33.271 radnika, PTT se "skratio" sa 18.332 na 15.821, a Jat se sa 5.036 na kraju 2001. godine sveo na 3.034 u 2005. i onda na 1.930 zaposlenih krajem prošle godine.

Telekom je u ovu godinu ušao sa 10.639 radnika, a u NIS-u je posle podele i izdvajanja sprovedenih delatnosti ostalo 13.152 radnika, dok je "Srbijagas" u 2007. startovao sa 1.007 ljudi, a "Transnafta" sa 70 radnika.

Aerodrom "Nikola Tesla" je na početku ove godine imao 698, odnosno 201 radnika manje nego početkom prošle, "Srbijašume" su startovale sa 3.344 zaposlena (507 manje nego u 2005). "Vojvodinašume" su ostale sa gotovo istim brojčanim stanjem – 1.851 čovekom (lista je od one za prethodnu godinu kraća za devet imena).