Petak, 10.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Lalino drvo raste u čast lekarke dobrotvorke

Lalino drvo raste u čast lekarke dobrotvorke
Сквер између улица Хероја Милана Тепића, Љутице Богдана и Булевара кнеза Александра Карађорђевића од 2006. носи њено име. Фото А. Васиљевић

Dr Rozali Sloter Morton bila je lekarka, čije je humano delo ostavilo neizbrisiv trag u srpskoj istoriji. Nesebično je pomagala ranjenicima na Solunskom frontu, a posle Prvog svetskog rata, opremila je tri bolnice u Jugoslaviji i odškolovala 29 srpskih siročića. Skver u blizini KBC „Dr Dragiša Mišović”, između ulica Heroja Milana Tepića, Ljutice Bogdana i Bulevara kneza Aleksandra Karađorđevića od 2006. nosi njeno ime. Beogradska skupština je 1929. godine donela odluku da se jedna ulica nazove njenim imenom, ali je 1945. preimenovana u Ulicu neznanog junaka.

Na ovogodišnji Dan planete Zemlje memorijalna zelena površina na Savskom vencu uređena je u zajedničkoj akciji opštine, ambasade Sjedinjenih Američkih Država i članova Udruženja za javno zdravlje Srbije. U parkiću površine oko 2.500 kvadrata obnovljene su klupe, ošišano ukrasno šiblje, a posađena je i sadnica lalinog drveta.U čast ove plemenite žene, na skveru je postavljena info tabla sa njenom fotografijom i kratkom biografijom na srpskom i engleskom jeziku.

– Za razliku od većine vršnjakinja Rozali Morton, rođena 1876, školovalasei postala lekar. Crveni krst joj je 1916. poverio zadatak da dostavi medicinsku pomoć za francusku bolnicu na Solunskom frontu. Videvši pustoš koja je ostala u Srbiji posle Prvog svetskog rata, dr Morton je osnovala tri bolnice u Jugoslaviji, uključujući „Virdžinija bolnicu za žene i decu” u Beogradu. Svaku je opremila sa po 200 kreveta i medicinskom opremom. Kako je postojala potreba za obučenim osobljem, dr Morton je poslala o svom trošku i 60 Jugoslovena na studije medicine u Ameriku – kaže Aleksandra Imširagić-Đurić, samostalni stručni saradnik za poslove zaštite životne sredine u opštini Savski venac.

Dr Morton je bila hirurg, radila je na koledžu u Pensilvaniji, bila je prva žena predavač na Njujorškoj medicinskoj ženskoj školi i bolnici i izumela je nekoliko hirurških instrumenata i naprava. Zbog svog humanitarnog rada odlikovalo ju je više vlada i država Njujork.

Posle boravka u našoj zemlji dr Morton se vratila u Ameriku i nastavila da se bavi medicinom, ali je do kraja života ostala posvećena humanitarnim aktivnostima u Jugoslaviji. Umrla je na Floridi 1968. godine.

B. Vasiljević

-----------------------------------------------------------

Lekar na tri kontinenta

Rozali Sloter rođena je 1876. u Linčburgu (Virdžinija) u bogatoj porodici na američkom jugu. Otac joj je bio ugledni advokat i bankar, a kako je napisala u autobiografiji objavljenoj 1937. godine, čitavo njeno vaspitanje bilo je usmereno ka udaji i gušenju svake ambicije za građenje karijere.Ipak, kada je došlo vreme da uplovi u brak, ona se, protiv volje roditelja, opredelila da poput svog dede i dva starija brata upiše medicinsku školu. Završivši Medicinski koledž u Pensilvaniji, radila je kao lekar na tri kontinenta. Službovala je i u britanskoj laboratoriji u Indiji, koja se bavila pronalaženjem lekova protiv tri oblika kuge.

Od 1902, Rozali vodi privatnu ginekološku praksu u Vašingtonu. Pet godina kasnije, udaje se za advokata Džordža Mortona i par se seli u Njujork.

Za vreme Prvog svetskog rata, u Evropi je službovala u poljskim bolnicama, ujedno se zalažući za jednaka prava muškaraca i žena lekara u ratnoj službi.

-----------------------------------------------------------

Stablo

U čast dr Rozali Morton, na skveru koji nosi njeno ime, posađen je tulipanac ili lalino drvo, lišćar karakterističan za područje Severne Amerike (raste od Indijane i Pensilvanije do Floride i Arkanzasa). Pripada familiji magnolija, dostiže visinu do 40 metara, a prepoznatljiv je po razdeljenim listovima čiji se vrh račva na dva dela. Cvetovi su dekorativni, u obliku lale.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.