Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zločin i kazna Matijasa Sindelara

Zločin i kazna Matijasa Sindelara
Једини селектор са две титуле: Виторио Поцо држи „Златну богињу” окружен фудбалерима Италије после тријумфа 1938.

Uoči šampionata u Francuskoj prvi put domaćin i branilac titule (Italija) bili su oslobođeni kvalifikacija, a drugi put uzastopno reprezentacija Jugoslavije nije uspela da prebrodi kvalifikacije.

Izabranici selektora Svetozara Kike Popovića već u prvom susretu u gostima protiv Poljske izgubili su šanse za odlazak u Francusku. Tim u kojem su igrali Glazer, Higl, J. Matošić, Lehner, Stevović, Kokotović, Medarić, Marjanović, Valjarević, Vujadinović i Pleše poražen je sa 4:0, a u revanšu u Beogradu uspeo je da pobedi samo s 1:0 i to golom Blagoja Moše Marjanovića, koji se na toj utakmici oprostio od državne reprezentacije. Pored njega, u revanšu su igrali Glazer, Higl, Dubac, Lehner, Jazbinšek, Knežević, Šipoš, Lešnik, Božović i Kokotović.

Poljska je otputovala u Francusku, ali nisu sve zemlje koje su prebrodile kvalifikacije zaigrale na šampionatu. Austrija je Anšlusom nestala sa mapa Evrope i sveta, pa je turnir započeo sa 15 ekipa (Švedska je bila slobodna u prvom kolu), a nekolicina austrijskih fudbalera pojačali su reprezentaciju Nemačke, ali ne i najbolji austrijski fudbaler Matijas Sindelar, koji je odbio da igra za nemački tim.

Poslednji put „fudbalski Mocart” predvodio je austrijski tim 3. aprila 1938. na prijateljskoj utakmici protiv Nemačke kojom je obeležen Anšlus (12. mart). Austrija je pobedila s 2:1, a on je dao jedan gol.

Naredne godine 23. januara on i njegova devojka Kamila Kastanjola pronađeni su mrtvi u njegovom stanu u Beču. Zvanična verzija je bila zajedničko samoubistvo ugljen dioksidom, ali posle rata se tvrdilo da je Sindelar bio likvidiran kao protivnik prisajedinjenja Austrije Nemačkoj...

U Francuskoj nije bilo ni Urugvajaca i Argentinaca, koji su odustali od kvalifikacija, jer se šampionat drugi put uzastopno održavao u Evropi, a Španija je izostala zbog građanskog rata. Na šampionatu je učestvovalo 12 evropskih ekipa, Brazil, Kuba i Holandska Istočna Indija (Indonezija). Brazil se prvi put plasirao među tri najbolje ekipe na šampionatu sveta pobedivši u susretu za treće mesto Švedsku sa 4:2 (1:1), a nije na odmet reći da su Brazilci u četvrtfinalu jedva eliminisali Čehoslovačku u ponovljenom susretu (2:1) u kojem nije branio najbolji golman prvenstva Planička, niti igrao najbolji strelac prethodnog šampionata Nejedli. Planička je u prvom susretu (1:1) slomio ruku, a Nejedliju je „pukla” noga.

U finalu Italija je savladala Mađarsku sa 4:2 (3:1) i postala prva koja je odbranila titulu prvaka sveta. U timu selektora Poca, koji je vodio „azure” i do trijumfa 1934. godine igrali su Aldo Olivijeri, Alfredo Foni, Pijetro Rava, Pijetro Serantoni, Ugo Lokateli, Mikele Andreolo, Đuzepe Meaca, Đovani Ferari, Amadeo Bijavati, Silvio Piola i Đino Kolausi. Nikad nije utvrđeno da li je trač ili istina, tek tvrdi se da su Italijani uoči finala dobili jezgrovit telegram od dučea Benita Musolinija. Glasio je: pobeda ili smrt. Naravno, reprezentativci Italije izabrali su pobedu, a Vitorio Poco postao je prvi i jedini trener koji je osvojio dve titule prvaka sveta...

Na šampionatu u tri susreta nije bilo pobednika ni posle produžetaka, pa su igrane nove utakmice, najubedljiviju pobedu ostvarila je Švedska pobedivši Kubu sa 8:0, a najviše golova postignuto je u prvom kolu između Brazila i Poljske. Brazilci su pobedili posle produžetaka sa 6:5. Na toj utakmici proslavili su se Brazilac Leonidas koji je postigao tri gola i Poljak Ernst Vilimovski sa četiri. Prvi het-trik na svetskim šampionatima je delo Nemca Edmunda Konena koji je 1934. protiv Belgije (5:2) postigao tri uzastopna gola (66, 70. i 87. minut), a Leonidas je postigao prvi, peti i šesti gol za Brazil, tako da to nije het-trik, kao tri gola prvog trostrukog strelca na šampionatima sveta Argentinca Stabilea 1930. protiv Meksika.

Vilimovski je, međutim, posle pogotka Šerfkea u 23. minutu četiri puta uzastopno savladao golmana Brazila (53, 59, 89. i 118. minut) i taj njegov podvig nadmašen je tek 1994.

Leonidas, Žengeler, Piola, Šaroši, Vilimovski i ostali strelci doprineli su da se na 18 utakmica na šampionatu postigne čak 84 gola, odnosno 4,67 golova po utakmici i po efikasnosti šampionat u Francuskoj je od 1954. na drugom mestu...

Na šampionatu je igrao veliki broj igrača koji i danas imaju status svetskih fudbalskih legendi ili su to bar u nacionalnim okvirima, a iako nije biran najbolji igrač po mnogima je to bio „crni dijamant” Brazilac Leonidas da Silva, ujedno i najbolji strelac šampionata.

Bez obzira da li je on izmislio dribling poznat kao „bicikl” ili „biciklicu”, ili ga je samo usavršio (kao autor se pominje i izvesni De Brito) činjenica je da ga je on prvi demonstrirao na šampionatima sveta, a legenda kaže da su se šokirane sudije konsultovale da li je tako nešto dozvoljeno po pravilima...

Sutra: Brazil 1950.

-------------------------------------------------------------------------

Treće svetsko prvenstvo

Domaćin: Francuska (4-19. jun 1938)

Plasman: 1. Italija, 2. Mađarska, 3. Brazil, 4. Švedska.

Finale: Italija – Mađarska 4:2.

Za treće mesto: Brazil – Švedska 4:2.

Broj učesnika: 15.

Broj mečeva: 18.

Broj gledalaca: 375.700 (prosečno 20.872).

Sistem: kup sistem; nerešene utakmice se ponavljaju.

Najbolji strelac: Leonidas (Brazil) 7.

Najefikasnija ekipa: Mađarska 15.

Golovi, ukupno: 84 (4,67 po utakmici).

Učesnici u kvalifikacijama: 37.

-------------------------------------------------------------------------

Najbolji tim šampionata

Golman: František Planička (Čehoslovačka).

Odbrana: Alfredo Foni (Italija), Pijetro Rava (Italija), Domingos da Guja (Brazil).

Sredina: Mikele Andreolo (Italija), Ugo Lokateli (Italija).

Napad: Silvio Piola (Italija), Đino Kolausi (Italija), Đerđ Šaroši (Mađarska), Đula Žengeler (Mađarska), Leonidas (Brazil). 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.