Bilo je legendi, ali je Bog stvorio Federera
Od doba drvenih reketa do današnjih dana Vimbldon je ostao najugledniji teniski turnir na svetu. Njegova draž i ove godine, kada se održava 121. put, jeste u tome što ostaje i čistilište veličina u teniskom sportu i što velikima daje još veću vrednost.
Šta je, primera radi, u najezdi Ruskinja koje su pre tri godine obrnule teniski svet naglavačke bila titula Anastasije Miskine na "Rolan Garosu", prvi ruski uspeh na turnirima za gren-slem, ili Svetlane Kuznjecove na Međunarodnom prvenstvu SAD, naspram vimbldonskog trofeja Marije Šarapove i to sa 17 godina. Može i Španac Rafael Nadal, neprikosnoveni kralj šljake, još godinama da vlada na "Rolan Garosu", čiji je trostruki uzastopni pobednik, ali iznad vrata crkve u vimbldonskom kompleksu isklesano je "Bog je stvorio Federera" u čast najboljeg tenisera današnjice koji igra za petu krunu uzastopce. Da Vimbldon ima neodoljivi sjaj, svesni su i u Parizu i u Melburnu i u Njujorku.
O tome kako se razvijao od 1877. kada je pokrenut muškim turnirom do dana-današnjeg najbolje svedoči to što je fond za nagrade od 12 gvineja za pobednika i sedam za poraženog narastao do 700.000 funti i za muškarce i za žene. Vimbldon je jedini među "velikom četvorkom" sve vreme odolevao zahtevima da novčane nagrade budu iste i za tenisere i za teniserke, ali je poklekao ove godine.
Na Vimbldonu je pisana istorija i pre i posle rata. Turnir je imao i svoje junake i svoje tragičare. Jedan od njih je i čuveni Šveđanin Bjern Borg, petostruki uzastopni šampion, koji je rekorder po broju uzastopnih pobeda na vimbldonskoj travi (41). Njihov broj je mogao da bude i veći da u svom šestom uzastopnom finalu, 1981, nije poklekao pred novom zvezdom iz SAD Džonom Mekinroom. Prošle godine Borg je nameravao da unovči vimbldonsku slavu pošto je zapao u besparicu, ali je ipak odustao od prodaje trofeja.
Do Prvog svetskog rata domaći teniseri su dominirali, ali je u periodu između dva rata samo Fred Peri uspeo da se popne na tron, tri puta, a njegov trijumf 1936. je i poslednji domaćinov. Zanimljiva je bila nadmoć Francuza od 1924. do 1929. kada su trofeje uzimali "musketari" kako su nazvali Kušea, Borotru i Lakostu. Njihova dominacija ne čudi s obzirom na to da je "Rolan Garos" do 1928. igran na travi.
Od pojave Rafaela Nadala Španci, koji se na šljaci snalaze kao riba u vodi, nadaju se da će ponovo da imaju pobednika na travnatoj podlozi. Jedini njihov teniser koji je takav podvig načinio na Vimbldonu jeste Manolo Santana, 1966.
Godine 1973. Vimbldon je bio u znaku tenisera iz istočnog bloka. Čehoslovak Jan Kodeš je u finalu pobedio Sovjeta Aleksandra Metrevelija, inače Gruzina. Amerikanac Atrur Eš je 1975. postao jedini pobednik crne puti. Altija Gibson je prva, ali ne i poslednja tamnoputa pobednica (1957), pošto je početkom ovog veka usledila era sestara Venus i Serene Vilijams koje od 2000. nisu trijumfovale samo 2004. (Šarapova) i prošle godine (Morezmo).
Između Bjorgove i Samprasove ere osamdesetih su na scenu stupile legende poput Mekinroa, Konorsa, Edberga, Agasija, ali je nezaboravan bio pečat Nemca Bekera koji je 1985. postao najmlađi pobednik u istoriji, sa tek navršenih 17 leta. Ipak, ta počast pripada Švajcarkinji Martini Hingis koja se na vimbldonski tron 1997. popela sa 15 godina.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


