Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Savet crkava brani patrijarha Vartolomeja I

Savet crkava brani patrijarha Vartolomeja I
Патријарх Вартоломеј Први

Specijalno za "Politiku"
Istanbul 7. septembra – Status ekumenskog patrijarha u Istanbulu, koga turske vlasti povlače po sudovima, našao se na dnevnom redu Svetskog saveta crkava, međunarodne verske organizacije koja okuplja 550 miliona hrišćana u 110 zemalja. Reagovanje nije slučajno: javni tužilac u Istanbulu je nedavno pozvao Vartolomeja I da objasni zašto se, i posle sudske zabrane, i dalje "ilegalno" predstavlja kao ekumenski  patrijarh.
Podrška koja je iz Ženeve stigla u Tursku nedvosmislena je. Savet je bezrezervno stao iza Vartolomeja I, koga vlasti sada teraju da dokazuje ono što on uistinu i jeste – ekumenski patrijarh, što su bili svi njegovi prethodnici punih 14 vekova.

Sudsko potucanje crkvenog velikodostojnika je počelo u junu: "Ne postoji zakonska osnova za tvrdnje da je patrijarh (u Istanbulu) ekumenski. Patrijaršija kojoj je dozvoljeno da ostane u Turskoj (posle pada Konstantinopolja 1453. godine) podleže domaćim zakonima. Nijedna manjinska grupa ne može imati specijalni status", presudio je Apelacioni sud u Ankari odlučujući po tužbi izvesnog bugarskog sveštenika Konstantina Kosova koji je svojevremeno raščinjen zbog nedoličnog ponašanja.

"Ekumenski patrijarh Vartolomej ima našu čvrstu podršku u odbrani titule koja ima jedinstven i istorijski značaj među 300 miliona pravoslavaca", ističe se u pismu generalnog sekretara Svetskog saveta crkava Samuela Kobija.

Patrijaršija u Istanbulu suočava se, kažu u Savetu, sa mnogim poteškoćama. U sličnoj su situaciji i pripadnici jermenske, sirijske i drugih crkava. Upozorenje je, kako se primećuje u Istanbulu, stiglo neposredno posle izbora novog predsednika države Abdulaha Gula, čija Partija pravde i razvoja dosad nije pokazivala veće razumevanje za rešavanje problema koji tište maloljudne hrišćanske zajednice u Turskoj. Vremenska podudarnost, očevidno, nije slučajna.

U Ženevi podsećaju, prenose mediji u Istanbulu, i na druge probleme sa kojima se u poslednje vreme suočavaju vernici koji ne klanjaju Alahu, nego se krste. U izdavačkoj kući "Zirva", u Malatji, koja je izdala i rasturala Bibliju, u junu su zaklana trojica službenika. Dvojica su bili turski državljani koji su prešli u hrišćanstvo, a treći Nemac koji je poslednjih meseci živeo u tom mestu u centralnoj Turskoj. Oni su pre svirepog zločina, otkrila je lokalna štampa, bili izloženi pretnjama zbog navodnog misionarstva i podrivanja verskih institucija u pretežno muslimanskoj Turskoj.

U Trabzonu je 2006. godine, u vreme protesta zbog pogrdnih karikatura proroka Muhameda, u toku bogosluženja usred crkve ubijen katolički sveštenik. Demonstranti u Ankari i Istanbulu su prošlog novembra dočekali papu Benedikta XVI  povicima: "Odlazi!"

Patrijarh Vartolomej je posebno na nišanu. Grlati ekstremisti traže da se pravoslavni velikodostojnik protera u Grčku, pošto kao ekumenski patrijarh održava međunarodne kontakte u nastojanju da u Istanbulu ponovo stvori Konstantinopolj, državu u državi. Zato muslimanima njegova titula ekumenski (univerzalni) posebno bode oči. On je za njih samo poglavar male grčke pravoslavne zajednice u starom delu Istanbula koja broji tri hiljade duša. Muslimane kao da ne interesuje istorijska istina. Ta titula datira još iz šestog veka i nju praktično priznaje ceo svet, ne samo pravoslavci. Ona nema – ističu u Patrijaršiji – politički sadržaj i ciljeve. Ekumenski patrijarh je "prvi među jednakima", pošto je pod njegovom direktnom kontrolom samo nekoliko manjih pravoslavnih crkava.

Svetski savet crkva nije usamljen u kritikama Turske zbog nepoštovanja verskih prava. Slična upozorenja povremeno stižu i iz Brisela, koji traži od Ankare da poštuje evropske standarde ukoliko želi da se približi EU. Patrijarh Vartolomej i za Vašington nije sporan; on je ono što i jeste – ekumenski patrijarh.

U Turskoj, pored 74 miliona muslimana, živi jedva 100.000 hrišćana.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.