Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

SAD i Rusija bez dogovora

SAD i Rusija bez dogovora
Топао пријем после хладног самита: клизачица ЦСКА са Рајсовом (Фото АФП)

Prema izveštajima agencija
Moskva – Kondoliza Rajs i Robert Gejts su iz Moskve otišli praznih ruku, jer nijedno od spornih pitanja između Sjedinjenih Država i Rusije nije rešeno tokom njihove posete. Dogovora nije bilo ni o postavljanju elemenata protivraketne odbrane SAD u Poljskoj i Češkoj – čemu se Rusija oštro protivi – ni o iranskom nuklearnom programu, a pitanje statusa Kosova i Metohije nije pomenuto u zvaničnim saopštenjima sa razgovora. Tokom jučerašnjih razgovora sa ruskim premijerom Viktorom Zupkovom naročita pažnja je, kako se ističe, bila posvećena ekonomskoj saradnji, pri čemu je Zupkov naglasio da je neophodno završiti pregovore o pristupanju Rusije Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), kao i ukinuti takozvani Džekson-Vanikov amandman uz američki zakon o trgovini iz 1974. godine, kojim su ograničene trgovinske veze sa Rusijom.

Rajsova i Gejts su u Rusiju doputovali u petak, gde su u Moskvi sa ruskim kolegama Sergejem Lavrovom i Anatolijem Serđukovom održali pregovore u formatu "dva plus dva". Oni su se sastali i sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

Četvoro ministara je razmotrilo američke planove o instaliranju elemenata protivraketne odbrane u Poljskoj i Češkoj, što Rusija smatra pretnjom po njenu nacionalnu bezbednost, i nekoliko sporazuma koji obezbeđuju stratešku stabilnost.

Na pregovorima su predstavnici administracije Sjedinjenih Američkih Država insistirali na neophodnosti izgradnje baza u te dve evropske zemlje, ponavljajući da protivraketna odbrana nije usmerena protiv Rusije.

Zvaničnici Moskve i Vašingtona nisu postigli dogovor ni o odnosima prema Iranu zbog nuklearnog programa te zemlje, a Rusija je saopštila da se protivi novim sankcijama prema Teheranu.

Rajsova se juče srela i sa predstavnicima osam ruskih nevladinih organizacija za zaštitu ljudskih prava, kojima je ponudila pomoć. Prema rečima učesnika sastanka, Amerikanka nije davala nikakve ocene, a razgovarano je o stanju ljudskih prava i slobodi izražavanja u Rusiji, pitanjima pravosuđa, sprovođenju zakona o nevladinim organizacijama i o stanju na severnom Kavkazu.

Posle susreta u rezidenciji američkog ambasadora u Moskvi, jedan od učesnika razgovora, direktor Moskovske kancelarije za ljudska prava Aleksandar Brod, rekao je da su predstavnici organizacija govorili "prilično oštro" o stanju poštovanja ljudskih prava, prenela je agencija Interfaks. "Govorili smo o autoritarizmu, o krizi ljudskih prava", rekao je Brod, dodajući da, ipak, "ne može da sve prikazuje crnim i da se ne slaže sa mišljenjem da je 90-ih godina u Rusiji vladala demokratija a sada se ide unazad".

Direktorka Centra "Demos" Tatjana Lokšina rekla je da je sa Rajsovom razgovarano o situaciji u ruskom civilnom društvu i "zakonodavstvu koje uređuje borbu protiv ekstremizma a može biti iskorišćeno kao oružje protiv političke opozicije". Prema njenim rečima, tema je bila i situacija na severnom Kavkazu i posebno "opasno stanje" u republikama Ingušetiji i Dagestanu.

--------------------------------------------------------------------------

U SAD osuđen ruski diplomata

Njujork, Moskva – Ruski diplomata Vladimir Kuznjecov osuđen je pred sudom u Njujorku na četiri godine zatvora zbog toga što je pomogao da se "opere" više od 300.000 dolara koje su razne firme davale kao mito da bi dobile ugovore sa Ujedinjenim nacijama. Kuznjecov je bio predsedavajući budžetskog komiteta UN, a kaznu od 51 meseca zatvora i više od 73.000 dolara dobio je zbog malverzacija u programu "Nafta za hranu" sa Irakom.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je razočarano ovom presudom, a u Moskvi se veruje da su optužbe protiv Kuznjecova isfabrikovane iz političkih razloga.

S. R.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.