Petak, 26.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Svađa zbog Nefertiti

Svađa zbog Nefertiti
"Прелепа је стигла" – друго име за краљицу Нефертити (Фото АФП)

Od našeg stalnog dopisnika
Kairo – Već mesecima generalni sekretar Vrhovnog saveta Egipta za antikvitete Zahi Havas odlučno poziva sve džave (vernike) u svetu koje imaju egipatske drevne znamenitosti da ih pripreme za povratak u postojbinu faraona. On je ljut. Smatra da mnogi svetski muzeji ne bi imali ni polovinu posetilaca da se u njima ne nalaze čuvene faraonske iskopine, skulpture antičkih bogova, gravure i mumije. Zahi Havas ima misiju: da za otvaranje Grand muzeja, koji treba da bude završen 2012. godine, podno čuvenih kairskih piramida, svetu prikaže sve egipatsko blago u punom sjaju.

Ali to ne ide lako. Mnoge države tvrde da su legalno došle u posed egipatskih starina. Trenutno se lome koplja oko predivne biste kraljice Nefertiti koja je izložena u Egipatskom muzeju u Berlinu. Označena kao najznačajniji primerak staroegipatskog kulturnog nasleđa, Nefertiti je od njenog otkrića 1912. godine simbol ženske lepote.

Ovaj biser faraonskog vajarstva preti da ugrozi odnose Berlina i Kaira. Egipćani već mesecima lobiraju i traže da Nefertiti bude pozajmljena za ceremoniju otvaranja novog veličanstvenog muzeja koji bi trebalo da bude najveći na svetu. Međutim, nemački ministar kulture Bernd Nojman, kao i zvaničnici muzeja u Berlinu, kategorični su da prelepa kraljica nije spremna na tako dugačak put. "Postoji ozbiljna zabrinutost da bista Nefertiti ne bi podnela transport", izjavio je Nojman. 

Havasa takve tvrdnje izvode iz takta. On je uticajan čovek u Egiptu i pokrenuo je ogromnu medijsku kampanju. Pošto se stav Berlina nije promenio, prvi čovek egipatskog Saveta za antikvitete kaže da će sada tražiti da Nefertiti bude trajno vraćena u domovinu predaka. I ne samo ona. "Ove stvari su odneli imperijalisti. E, pa, vreme imperijalizma je davno prošlo", podvlači Havas. Gotovo prozvan, nemački ambasador u Kairu Bernd Erbel rekao je medijima da "Nefertiti ne može da poremeti odnose dveju zemlja".

Ipak, već mesecima vruća tema egipatskih skulptura i arheoloških otkrića iz faraonskog doba u inostranim muzejima predmet je najgledanijih televizijskih emisija. Javnost se uzburkala. "Kako se usuđuju da se tako ponašaju? Mi smo potomci Nefertiti i ona mora da bude sa nama", smatra Mona el Šarkavi, voditeljka popularnog tok-šoua na nacionalnoj televiziji.

Nemački arheolog Ludvig Borhard otkrio je 1912. na istočnoj obali Nila 3.400 godina staru bistu kraljice Nefertiti. Ona je, kažu Nemci, legalno izneta iz Egipta na osnovu tadašnje prakse, prošavši potrebnu proceduru. Naime, u to vreme je stranim arheolozima bilo dopušteno da jedan deo otkrića iznesu iz zemlje. Međutim, Havas upozorava da je Borhard sakrio bistu među manje važne objekte. Nije je ni očistio od blata. Eksperti su smatrali da je reč o gipsanoj figuri i propustili su da uoče njenu neopisivu lepotu.

Prvi put je Egipat tražio povraćaj Nefertiti još 1925. godine. Nemačka je bila spremna da tome udovolji. Međutim, Adolf Hitler je, koju godinu kasnije, videvši skulpturu, ostao bez daha i u zanosu izgovorio: "Nefertiti ostaje u Nemačkoj."

Prema konvenciji Uneska, svi antikviteti izneseni legalno iz Egipta pre 1972. godine ne mogu biti vraćeni u zemlju porekla.

Havas je pokrenuo međunarodnu akciju da bi u zemlju vratio mnogo prošvercovanog blaga. Zahteva da Egipat povrati najčuvenija otkrića faraonske kulture koje je označio kao "nacionalne ikone". Tu spada i nadaleko čuveni "Kamen iz Rozete" koji je omogućio dešifrovanje hijeroglifa. On krasi odaje Britanskog muzeja u Londonu.

Treba biti strpljiv i sačekati otvaranje Grand muzeja 2012. godine. Za sada se jedino zna da će pečat ulazu u muzej dati kolosalna granitna statua Ramzesa II koja je prošle godine izmeštena sa jednog centralnog kairskog trga kako bi bila spasena od teško zagađenog vazduha 17-milionske prestonice.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.