Tasovac: Nacionalna priznanja nemaju smisla
Prema nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o kulturi nacionalna priznanja u kulturi više neće biti dodeljivana, o čemu se juče debatovalo za vreme drugog javnog slušanja na Odboru za kulturu i informisanje, održanom u Narodnoj skupštini.
Vesna Injac Malbaša iz Nacionalnog saveta za kulturu predložila je da se umesto brisanja tog člana zakona, nastavi sa dodelom priznanja, ali da se preispitaju uslovi za dodelu, kao i da se uredba dosledno primenjuje, bez političkih pritisaka. Ona je istakla da ukidanje priznanja neće dovesti do značajne uštede, ali da će da uslede konflikti u kulturi, jer će stari dobitnici nastaviti da dobijaju novac, a novi neće biti birani.
Ministar kulture Ivan Tasovac odgovorio je da se ministarstvo nije rukovodilo uštedom, „već onim u šta se dodela nacionalnih priznanja pretvorila tokom vremena”, čime je, kako je rekao, izbrisana granica između smisla i besmisla. Tu privilegiju, dodao je, ne poznaje nijedno razvijeno društvo, izuzev, možda, nekadašnja Istočna Nemačka ili Sovjetski Savez.
Pesnik Jovan Zivlak ispričao je da Argentina i Rumunija dodeljuju novčana priznanja svojim piscima u vidu dodatka na penziju, i podsetio da je ova vrsta nagrade deo opšteg kulturnog ambijenta još od stare Grčke.
– I Vuk Karadžić je dobijao doživotnu apanažu od Miloša Obrenovića – dodao je Zivlak.
Direktor Kinoteke Radoslav Zelenović predložio je da se umesto naziva filmska umetnost u nacrt zakona stavi naziv kinematografija, jer kinematografija podrazumeva i distribuciju.
– Onda bi trebalo menjati i druge zakone kao što je Zakon o kinematografiji – izdvojio je Zelenović.
Poslanik Srđan Dragojević zalaže se za uvođenje evaluacije rezultata koje je postigao određeni film.
– Država je subvencionisala jedan film sa 300.000 evra, a on je imao samo 800 gledalaca. Broj gledalaca i nagrade na festivalima razdvajaju uspešan od neuspešnog filma – smatra Dragojević i predlože da autori koji su postigli dobre rezultate po ovim kriterijumima, treba da imaju prednost kada konkurišu za sredstva za svoj sledeći film.
Rečeno je i da Nacrt izmena i dopuna Zakona o kulturi više ne predviđa instituciju „ustanove kulture od nacionalnog značaja”.
– Taj naziv je stajao samo na papiru, ustanove nisu imale ništa od njega. To je kao da vam je neko napravio kape na kojima piše „ustanova kulture od javnog značaja”. Mi smo za suštinsko jačanje ustanova – rekao je Tasovac.
Takođe, prema tekstu nacrta, vršilac dužnosti direktora moraće ubuduće da ispunjava uslove za izbor kandidata za direktora. U nacrtu je nedorečeno na koji način će vlada da bira upravni odbor institucija kulture, smatra istoričar umetnosti Branislav Dimitrijević, koji je rekao da se tako ostavlja prostor za „političko nasilje nad kulturom”.
Ana Srbinović iz Udruženja književnih predvodilaca predložila je da se iz teksta nacrta izbaci prevodilaštvo i izdavaštvo iz umetničkih delatnosti, jer u tim delatnostima, kako je rekla, nema ničeg umetničkog. Živorad Ajdačić iz Kulturno-prosvetne zajednice Beograda dao je predlog da u Nacionalnom savetu za kulturu bude i jedno crkveno lice, koje može da daje predloge iz oblasti zaštite manastira...
Rečeno je i da je prethodno javno slušanje u Narodnoj biblioteci više ličilo na linč, a ministar je istakao da je iskreno oduševljen konstruktivnošću jučerašnje rasprave.
– Na adresu ministarstva stiglo je 200 predloga za dopunu zakona. Razmotrićemo sve sugestije koje smo sada čuli, kako bismo doprineli transparentnosti u izboru ljudi koji upravljaju ustanovama kulture, uveli sistemska rešenja i profesionalizaciju na svim nivoima – dodao je Tasovac.
Tekst nacrta nalazi se na sajtu Ministarstva kulture.
----------------------------------
Ispravka
U tekstu pod nazivom „Tasovac: nacionalna priznanja nemaju smisla”, objavljenom 30. decembra 2014, potkrala se greška. Tim povodom Ana Srbinović književni prevodilac, uputila je demanti:
„Pogrešno je preneto da sam na Javnom slušanju povodom izmena i dopuna Zakona o kulturi održanom u Narodnoj skupštini predložila ‘da se iz teksta nacrta izbaci prevodilaštvo i izdavaštvo iz umetničkih delatnosti’. Tačno je da sam izjavila ‘da knjižarstvo i izdavaštvo ne spadaju u umetničke delatnosti pa ih treba brisati iz tačaka u kojima su umetničke delatnosti pobrojane’.
Izvinjavamo se Ani Srbinović i čitaocima.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


