Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sećanje na jasenovačke žrtve

Sećanje na jasenovačke žrtve

Donja Gradina – Danom sećanja u Donjoj Gradini kod Kozarske Dubice, u Republici Srpskoj, obeleženo je stradanje u jasenovačkim logorima smrti. Ove godine obeleženo je 70 godina od proboja grupe logoraša, to jest, otkako su 1.073 logoraša 1945. krenula u proboj, da bi u slobodu zakoračilo svega njih 127.

Prema podacima Međunarodne komisije za istinu o jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svetskog rata stradalo je 700.000 ljudi, od čega 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. Sistem logora smrti Nezavisne države Hrvatske obuhvatao je oko 80 logora. Više od polovine žrtava iz kompleksa ustaških logora u Jasenovcu ubijeno je u najvećem stratištu Donja Gradina. Od ruke zločinaca stradalo je i 20.000 dece.

Obeležavanje počelo je služenjem svete arhijerejske liturgije u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici, koju je služio vladika banjalučki Jefrem. Nakon što su položeni venci na Grobnom polju Topole u Spomen-području Donja Gradina – koje se sastoji od 41 masovne grobnice – održan je pomen žrtvama. Vence su, između ostalih, položili premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsednik RS Milorad Dodik, kao i predsedavajući Predsedništva BiH Mladen Ivanić.

Vučić je na komemorativnom skupu rekao da sistem ustaškog logora u Jasenovcu predstavlja najveće pojedinačno stratište na prostoru nekadašnje Jugoslavije tokom Drugog svetskog rata i jedno od najvećih u Evropi i svetu.

„Ovde su pokušali da istrebe nas Srbe. Bez milosti i bez griže savesti”, rekao je Vučić i dodao da je Donja Gradina srpski Jad Vašem i mesto najvećeg stradanja. Premijer Srbije istakao je da se 20.000 dece nije radovalo svom detinjstvu i da su umrli u paklenim mukama. „O obimu zločina svedoči i to što se 70 godina od proboja logoraša istražuju, popisuju i identifikuju žrtve. Hiljade nestalih porodica ne postoji na spiskovima jasenovačkih žrtava. Ne želim danas da govorim o broju žrtava, ali se on povećava iz dana u dan”, rekao je Vučić. On je dodao da sukobe devedesetih nije moguće razumeti bez shvatanja značenja reči Jasenovac i kolektivnog straha od istrebljenja zapadno od Drine.

„Jasenovac je bio ponor ljudske vrste, ali je na nama da taj ponor premostimo istinskim praštanjem i rukom pomirenja. Bez namere da se ikad svetimo, ali i namere da ikad zaboravimo”, naveo je Vučić, naglasivši da Jasenovac mora biti mesto okupljanja svih naroda, kao i mesto učenja i praštanja.

„Evo nas ovde na obe strane reke Drine i nemamo nameru da odemo bilo gde i nikada nećemo da nestanemo. Našem narodu ne trebaju nove teritorije i nikakvi ratovi. Mi poštujemo sve druge”, poručio je Vučić i podsetio da je ovde na najmonstruozniji način vršeno sistematsko likvidiranje civila, članova pokreta otpora, pripadnika srpskog, jevrejskog, romskog i drugih naroda, žene, dece, starih i bolesnih.

Milorad Dodik, predsednik RS, rekao je da zločin ovih razmera nije viđen ni pre ni posle zločina počinjenog od strane NDH.

„Ratove iz 90-ih godina niko ne može da shvati ukoliko se ne okrene unazad i pogleda šta se to desilo u Jasenovcu i uopšte sa Srbima u Drugom svetskom ratu. Ne nameravamo pretiti osvetom, ali Srbija i RS u velikim nacionalnim pitanjima moraju da budu zajedno. Zajedno ćemo realizovati projekat snimanja filma o Jasenovcu o čemu sam razgovarao sa Vučićem”, rekao je Dodik i napomenuo da su Srbi najveći stradalnici Drugog svetskog rata ali i proteklog rata iz 90-ih godina.

„Srbi su verovali u Jugoslaviju, ali to je bila naša zabluda. Ta država i komunistička vlast sakrila je činjenicu o ubijanju u Jasenovcu”, naglasio je Dodik.

Gradonačelnik izraelskog grada Modin Haim Bivas rekao je da postojanje države Izrael, kao i Republike Srpske, garantuju da se zločini više neće ponoviti.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.