Putnički skakavac u carstvu orhideja
Mladi istraživači biolozi ovih dana u dubinama područja Slapovi Sopotnice otkrili su retke biljne i životinjske vrste. Uspeli su da uoče putničkog skakavca (Locusta migratoria) koji odavno nije viđen u Srbiji. Na livadama sa visokom travom otkriveno je nekoliko teritorija prdavca (Crex crex), ptice selice čijoj zaštiti je u Evropi posvećena posebna pažnja. Takođe, čitav kraj obiluje izuzetnom raznovrsnošću orhideja sa zabeleženih čak 25 različitih vrsta.
Ova i druga saznanja, od naučnog i praktičnog značaja, deo su utisaka Naučnoistraživačkog kampa „Slapovi Sopotnice 2015” koji je okupio zaljubljenike u prirodu: 28 studenata istraživača članova NIDSBE „Josif Pančić”, zaposlenih u službi Spomenika prirode „Slapovi Sopotnice”, čuvara volontera Planinarskog kluba „Kamena Gora”. Praćenje slepih miševa i sitnih sisara realizovano je u saradnji sa stručnjacima Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković” i Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.
Skakavac koji se retko viđa na našim područjima Fotodokumentacija Kamp „Slapovi Sopotnice”
Dragan Petrić, vrhunski alpinista koji je osvojio i Mont Everest i koordinator kampa, kaže da se radilo na popisu flore, faune i fungije Spomenika prirode „Slapovi Sopotnice” i njegove uže okoline. – Iako je ova lokacija prepoznata kao hidrološki i geomorfološki spomenik prirode, ovo područje krije značajan biodiverzitet. Popisan je veliki broj vrsta kičmenjaka (ptica, vodozemaca, gmizavaca, sitnih sisara i slepih miševa), beskičmenjaka, biljaka i gljiva. Zabeležena je gotovo polovina faune dnevnih leptira Srbije.
Studenti i stručnjaci na zajedničkom zadatku
Rezultati kampa su i prvi spiskovi noćnih leptira, stenica, mrava, skakavaca, zrikavaca, vilinskih konjica i drugih insekata – napominje Petrić, dodajući da je biološko praćenje osim živog sveta vidljivog golim okom obuhvatilo alge i cijanobakterije u samim slapovima, koje formiranjem tzv. biofilma doprinose nastanku naslaga bigra.
Organizatori kampa su prijepoljski Planinarski klub „Kamena Gora” u saradnji sa Naučnoistraživačkim društvom studenata biologije i ekologije (NIDSBE) „Josif Pančić” iz Novog Sada, a finansiran je sredstvima Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.
B. Pejović
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


