Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Između kralja i učitelja

U gra­du na Be­ge­ju Pe­tar Pr­vi Oslo­bo­di­lac je ve­o­ma po­pu­la­ran, a naj­vi­še se po­mi­nje kad do­đe do po­li­tič­kih pre­vi­ra­nja
Između kralja i učitelja
Споменик Петру Првом између два рата

Zre­nja­nin – Kralj Pe­tar Pr­vi Ka­ra­đor­đe­vić je iz­u­zet­no po­pu­la­ran u sre­di­štu Ba­na­ta na­ro­či­to ka­da do­đe do po­li­tič­kih pre­vi­ra­nja. Ov­de mu je dva pu­ta po­di­zan spo­me­nik, grad je no­sio nje­go­vo ime – Pe­trov­grad, a ne­dav­no su se na ula­zu u va­roš iz­ne­na­da po­ja­vi­le ta­ble s tim ime­nom, što je opet uz­bur­ka­lo stra­sti. Po ne­ki­ma to je iz­raz vo­lje ve­ći­ne gra­đa­na, a dru­gi opet mi­sle da je to ne­za­ko­nit čin. 

Kralj Pe­tar je u gra­du na Be­ge­ju sim­bol oslo­bo­đe­nja u Pr­vom svet­skom ra­tu i pri­pa­ja­nja Voj­vo­di­ne ma­ti­ci Sr­bi­ji. Ula­zak na­še voj­ske 1918. je je­din­stven u srp­skoj isto­ri­ji jer je ov­de do­šlo do pr­o­me­ne vla­sti bez ijed­ne ka­pi kr­vi, jer pri­li­kom ula­ska bri­ga­di­ra Dra­gu­ti­na Ri­sti­ća na če­lu voj­ske ni­je bi­lo ot­po­ra, po­što su se Austro­u­ga­ri po­vu­kli, a ustuk­nu­la je i do­ta­da­šnja vlast iz grad­ske ad­mi­ni­stra­ci­je, za­hva­lju­ju­ći ume­šno­sti Srp­skog na­rod­nog ve­ća ko­je je za to pri­pre­mi­lo te­ren. 

U na­red­nim da­ni­ma i go­di­na­ma naj­vi­še je sla­vljen kralj Pe­tar. Nje­mu je 1926. na cen­tral­nom tr­gu po­dig­nut spo­me­nik u vi­du ko­nja­ni­ka. Kra­lja ka­ko ja­še na ko­nju, i pri tom vra­ća mač u ko­ri­ce na­kon du­go­go­di­šnjeg ra­to­va­nja, iz­va­jao je za­gre­bač­ki va­jar Ru­dolf Val­dec. Ne­mač­ke oku­pa­ci­o­ne vla­sti spo­me­nik ukla­nja­ju  1941. go­di­ne, a od sru­še­nog spo­me­ni­ka sa­ču­va­na je je­di­no kra­lje­va gla­va, ko­ja se da­nas ču­va u zre­nja­nin­skom Na­rod­nom mu­ze­ju. Spo­me­nik je ob­no­vljen 2005. go­di­ne. Re­pli­ku spo­me­ni­ka ura­dio je aka­dem­ski va­jar iz Bi­je­lji­ne Zo­ran Je­zdi­mi­ro­vić.

Zbog sim­pa­ti­ja pre­ma čo­ve­ku ko­ji je u na­ro­du pr­o­zvan i Oslo­bo­di­lac, zbog mno­gih ra­to­va u ko­ji­ma je uspe­šno uče­stvo­vao, Ba­na­ća­ni iz naj­ve­ćeg svog gra­da su mu 1935, ume­sto Ve­li­ki Be­če­ke­rek, da­li ime Pe­trov­grad. To ime tra­ja­lo je do 1941. ka­da mu ne­mač­ki oku­pa­to­ri da­ju svo­je – Gr­os­beč­ke­rek. Po­sle oslo­bo­đe­nja ime Pe­trov­grad se vra­ti­lo, ali na krat­ko vre­me. Ume­sto po kra­lju, Zre­nja­nin do­bi­ja ime po uči­te­lju i ko­mu­ni­sti Žar­ku Zre­nja­ni­nu. Oni ko­ji se s tim ni­su sla­ga­li ni­su, iz ta­da ra­zu­mlji­vih raz­lo­ga, is­po­lja­va­li svoj stav. Ime Zre­nja­nin se usta­li­lo, a tvr­di se da ono sa­da vi­še aso­ci­ra na zre­nje, na zre­lo voj­vo­đan­sko ži­to ne­go na Žar­ka. Po­ja­vom vi­še­stra­nač­ja, u od­no­su na SPS, opo­zi­ci­o­ne stran­ke pred­vo­đe­ne SPO-om su se iz­bo­ri­le za re­fe­ren­dum, od­no­sno taj­no iz­ja­šnja­va­nje o ime­nu gra­da. Oko dve tre­ći­ne gra­đa­na iz­ja­sni­lo se za sa­da­šnje ime Zre­nja­nin.

Ne­dav­no, baš ka­da se na­vr­ši­lo 80 go­di­na od ka­da je 1935. gra­du pr­vi put da­to ime Pe­trov­grad, zre­nja­nin­ski Pa­tri­ot­ski blok u ko­me su DSS i „Dve­ri” je u jav­no­sti iz­neo ini­ci­ja­ti­vu da se opet vra­ti to ime.

„Ka­da se Pa­tri­ot­ski blok bu­de pi­tao Zre­nja­nin će se po­no­vo zva­ti Pe­trov­grad, po kra­lju ko­ji ga je oslo­bo­dio”, re­kli su u po­me­nu­tom blo­ku. On­da su ta­ble na ula­zu u grad, na ko­ji­ma se na­la­zi­lo ći­ri­lič­no i la­ti­nič­no ime Zre­nja­nin, te ma­đar­ski nat­pis Nađ­beč­ke­rek i ime­na Zre­nja­ni­na na slo­vač­kom i ru­mun­skom, osva­nu­le i s ime­nom Pe­trov­grad. Naj­pre se sa­mo na­ga­đa­lo ko je za­me­nio ta­ble, a on­da su u Di­rek­ci­ji za iz­grad­nju gra­da zva­nič­no iz­ja­vi­li da su to ura­di­li oni. Tri da­na po­sle to­ga na ne­kim ta­bla­ma je ime Pe­trov­grad pre­ko no­ći pre­ša­ra­no.
Ta­da se ogla­sio i gra­do­na­čel­nik Zre­nja­ni­na Če­do­mir Ja­njić i iz­ja­vio da će nad­le­žne slu­žbe opra­ti pre­ša­ra­ne ta­ble.

– Kao što je pre ne­ko­li­ko go­di­na pre­far­ban i na­ziv „Ve­li­ki Beč­ke­rek”, pa smo to opra­li, opra­će­mo i ovo. Oči­sti­će­mo sve kao što kre­či­mo gra­fi­te i ulep­ša­va­mo naš grad – re­kao je Ja­njić no­vi­na­ri­ma, a ob­ja­šnja­va­ju­ći ka­ko se ime Pe­trov­grad na­šlo na ta­bla­ma on je re­kao da po­sto­je ini­ci­ja­ti­ve „vi­še de­se­ti­na orga­ni­za­ci­ja da se i Pe­trov­grad na­đe na ta­bli.

– Na ula­zu u Is­tan­bul pi­še i Kon­stan­ti­no­polj, a kao što je sta­ja­lo Nađ­beč­ke­rek i Zre­nja­nin, evo, sto­ji i Pe­trov­grad i mi­slim da je to u re­du – re­kao je Ja­njić i ta­ko iz­neo stav grad­ske upra­ve  o po­stup­ku za ko­ji ne­ki tvr­de da je ne­za­ko­nit.

Me­đu­tim, ne­ke ne­vla­di­ne orga­ni­za­ci­je, po­put Zre­nja­nin­skog so­ci­jal­nog fo­ru­ma, osu­đu­ju po­sta­vlja­nje ta­ble s nat­pi­som Pe­trov­grad.
„To mo­ra da pr­o­đe za­kon­sku pr­o­ce­du­ru i ni­ko ne­ma pra­vo da bez nje me­nja ta­ble”, re­kli su oni. Osta­la re­a­go­va­nja su u to­ku.

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.