Kako otkriti mikroplastiku u hrani
Novi Sad – Istraživačko-razvojni institut „Biosens” u Novom Sadu radi na evropskom projektu „Know4Nano”, u čijem fokusu je razvoj savremenih metoda za kontrolu bezbednosti hrane. Stručnjaci Instituta drže tim povodom, kao deo projekta, trodnevnu trening školu za predstavnike prehrambene industrije, laboratorija, sektora kontrole bezbednosti hrane duž celog lanca proizvodnje, od farme do trpeze.
„Ideja škole je da kroz razmenu znanja i iskustva vidimo šta je to što savremena nauka može danas da ponudi industriji u aspektu bezbednosti hrane, to jest u detekciji zagađivača, kao što su teški metali, patogeni, mikroplastika ili toksini u hrani”, izjavio je naučni savetnik na Institutu „Biosens” Vasa Radonjić, rukovodilac projekta i koordinator svih aktivnosti na njemu.
Za hranu koju danas konzumiramo smatra da je relativno bezbedna, ali napominje da postoje incidentne situacije gde pojedini kontaminenti mogu na različite načine dospeti u hranu i izazvati ozbiljne posledice po zdravlje ljudi, ali i ogromne ekonomske gubitke.
Profesorka Snežana Pajović, vršilac dužnosti direktora Instituta „Biosens”, ističe da kvalitetna hrana, pored nutritivnih komponenti, kao što su proteini ili ugljeni hidrati, mora sadržati i funkcionalne komponente, a to su, objašnjava, veoma poznati antioksidansi koji su biljnog porekla i koje je važno kontrolisati.
„Najčešće je to ono šareno koje vidimo u tanjiru, koje potiče od karotena, od različitih bioflavonoida. To su antioksidansi koji su veoma važni za odbranu našeg organizma. Treba očuvati, dakle, minerale, vitamine, probiotske, prebiotske efekte hrane, jer sve to i te kako utiče, na molekularnom nivou, na ekspresiju tzv. dobrih gena”, kaže profesorka Pajović.
Ona je ukazala na značaj kontrole tih komponenti, a time i na nastojanja da se razvijaju biosenzorske metodologije, zasnovane na najmodernijim nanotehnološkim pristupima koji bi, prema njenim rečima, u potpunosti očuvali kvalitet hrane koju čovek koristi.
„Još u četvrtom veku pre nove ere Hipokrat je rekao: ’Neka hrana bude vaš lek i lek neka bude vaša hrana.’ Da bi to stvarno bilo tako, hrana mora da bude kvalitetna i bezbedna. Naši vredni naučnici istraživači, kroz saradnju sa eminentnim evropskim istraživačkim centrima, upravo razvijaju zbog toga veoma osetljive biosenzorske metode koje u tragovima mogu detektovati prisustvo nekih patogena, mikotoksina, teških metala, ili bilo koje druge vrste zagađivača”, kaže Snežana Pajović.
U projektu učestvuje, prema rečima njegovog rukovodioca, oko 40 naučnika. Među njima je i Ivana Kundačina iz „Biosensa”, koja kaže da projekat okuplja konzorcijum iz više država, eminentne stručnjake u oblasti bezbednosti hrane sa Instituta za nanotehnologije i nanonauke iz Barselone, Univerziteta za hemiju i tehnologiju iz Praga i CNR instituta iz Italije, gde naši istraživači imaju priliku da odlaze i razmenjuju znanja sa kolegama iz inostranstva.
„Bitno je da ta nauka jednog dana ugleda svetlost dana, da nađe svoju primenu”, kaže Kundačina, koja je sa kolegama uključena i u trening školu namenjenu predstavnicima industrije, kako bi od njih čuli kakve potrebe imaju da bi im procesi bili efikasniji.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


