Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kako otkriti mikroplastiku u hrani

Sa­vre­me­na na­u­ka po­ma­že in­du­stri­ji ka­da je reč o bez­bed­no­sti na­mir­ni­ca, ot­kri­va­nju za­ga­đi­va­ča, te­ških me­ta­la, tok­si­ne, pa­to­ge­na...
Kako otkriti mikroplastiku u hrani
(Фото С.К.)

No­vi Sad – Is­tra­ži­vač­ko-raz­voj­ni in­sti­tut „Bi­o­sens” u No­vom Sa­du ra­di na evrop­skom pro­jek­tu „Know4Na­no”, u či­jem fo­ku­su je raz­voj sa­vre­me­nih me­to­da za kon­tro­lu bez­bed­no­sti hra­ne. Struč­nja­ci In­sti­tu­ta dr­že tim po­vo­dom, kao deo pro­jek­ta, tro­dnev­nu tre­ning ško­lu za pred­stav­ni­ke pre­hram­be­ne in­du­stri­je, la­bo­ra­to­ri­ja, sek­to­ra kon­tro­le bez­bed­no­sti hra­ne duž ce­log lan­ca pro­iz­vod­nje, od far­me do tr­pe­ze.

„Ide­ja ško­le je da kroz raz­me­nu zna­nja i is­ku­stva vi­di­mo šta je to što sa­vre­me­na na­u­ka mo­že da­nas da po­nu­di in­du­stri­ji u aspek­tu bez­bed­no­sti hra­ne, to jest u de­tek­ci­ji za­ga­đi­va­ča, kao što su te­ški me­ta­li, pa­to­ge­ni, mi­kro­pla­sti­ka ili tok­si­ni u hra­ni”, iz­ja­vio je na­uč­ni sa­vet­nik na In­sti­tu­tu „Bi­o­sens” Va­sa Ra­do­njić, ru­ko­vo­di­lac pro­jek­ta i ko­or­di­na­tor svih ak­tiv­no­sti na nje­mu.

Za hra­nu ko­ju da­nas kon­zu­mi­ra­mo sma­tra da je re­la­tiv­no bez­bed­na, ali na­po­mi­nje da po­sto­je in­ci­dent­ne si­tu­a­ci­je gde po­je­di­ni kon­ta­mi­nen­ti mo­gu na raz­li­či­te na­či­ne do­spe­ti u hra­nu i iza­zva­ti ozbilj­ne po­sle­di­ce po zdra­vlje lju­di, ali i ogrom­ne eko­nom­ske gu­bit­ke.

Pro­fe­sor­ka Sne­ža­na Pa­jo­vić, vr­ši­lac du­žno­sti di­rek­to­ra In­sti­tu­ta „Bi­o­sens”, is­ti­če da kva­li­tet­na hra­na, po­red nu­tri­tiv­nih kom­po­nen­ti, kao što su pro­te­i­ni ili uglje­ni hi­dra­ti, mo­ra sa­dr­ža­ti i funk­ci­o­nal­ne kom­po­nen­te, a to su, ob­ja­šnja­va, ve­o­ma po­zna­ti an­ti­ok­si­dan­si ko­ji su bilj­nog po­re­kla i ko­je je va­žno kon­tro­li­sa­ti.

„Naj­če­šće je to ono ša­re­no ko­je vi­di­mo u ta­nji­ru, ko­je po­ti­če od ka­ro­te­na, od raz­li­či­tih bi­o­fla­vo­no­i­da. To su an­ti­ok­si­dan­si ko­ji su ve­o­ma va­žni za od­bra­nu na­šeg or­ga­ni­zma. Tre­ba oču­va­ti, da­kle, mi­ne­ra­le, vi­ta­mi­ne, pro­bi­ot­ske, pre­bi­ot­ske efek­te hra­ne, jer sve to i te ka­ko uti­če, na mo­le­ku­lar­nom ni­vou, na eks­pre­si­ju tzv. do­brih ge­na”, ka­že pro­fe­sor­ka Pa­jo­vić.

Ona je uka­za­la na zna­čaj kon­tro­le tih kom­po­nen­ti, a ti­me i na na­sto­ja­nja da se raz­vi­ja­ju bi­o­sen­zor­ske me­to­do­lo­gi­je, za­sno­va­ne na naj­mo­der­ni­jim na­no­teh­no­lo­škim pri­stu­pi­ma ko­ji bi, pre­ma nje­nim re­či­ma, u pot­pu­no­sti oču­va­li kva­li­tet hra­ne ko­ju čo­vek ko­ri­sti.

„Još u če­tvr­tom ve­ku pre no­ve ere Hi­po­krat je re­kao: ’Ne­ka hra­na bu­de vaš lek i lek ne­ka bu­de va­ša hra­na.’ Da bi to stvar­no bi­lo ta­ko, hra­na mo­ra da bu­de kva­li­tet­na i bez­bed­na. Na­ši vred­ni na­uč­ni­ci is­tra­ži­va­či, kroz sa­rad­nju sa emi­nent­nim evrop­skim is­tra­ži­vač­kim cen­tri­ma, upra­vo raz­vi­ja­ju zbog to­ga ve­o­ma ose­tlji­ve bi­o­sen­zor­ske me­to­de ko­je u tra­go­vi­ma mo­gu de­tek­to­va­ti pri­su­stvo ne­kih pa­to­ge­na, mi­ko­tok­si­na, te­ških me­ta­la, ili bi­lo ko­je dru­ge vr­ste za­ga­đi­va­ča”, ka­že Sne­ža­na Pa­jo­vić.

U pro­jek­tu uče­stvu­je, pre­ma re­či­ma nje­go­vog ru­ko­vo­di­o­ca, oko 40 na­uč­ni­ka. Me­đu nji­ma je i Iva­na Kun­da­či­na iz „Bi­o­sen­sa”, ko­ja ka­že da pro­je­kat oku­plja kon­zor­ci­jum iz vi­še dr­ža­va, emi­nent­ne struč­nja­ke u obla­sti bez­bed­no­sti hra­ne sa In­sti­tu­ta za na­no­teh­no­lo­gi­je i na­no­na­u­ke iz Bar­se­lo­ne, Uni­ver­zi­te­ta za he­mi­ju i teh­no­lo­gi­ju iz Pra­ga i CNR in­sti­tu­ta iz Ita­li­je, gde na­ši is­tra­ži­va­či ima­ju pri­li­ku da od­la­ze i raz­me­nju­ju zna­nja sa ko­le­ga­ma iz ino­stran­stva.

„Bit­no je da ta na­u­ka jed­nog da­na ugle­da sve­tlost da­na, da na­đe svo­ju pri­me­nu”, ka­že Kun­da­či­na, ko­ja je sa ko­le­ga­ma uklju­če­na i u tre­ning ško­lu na­me­nje­nu pred­stav­ni­ci­ma in­du­stri­je, ka­ko bi od njih ču­li ka­kve po­tre­be ima­ju da bi im pro­ce­si bi­li efi­ka­sni­ji.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.