Utorak, 16.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Tačka kao znak neiskrenosti

Kada se interpunkcijski znak za kraj rečenice nađe na kraju tekstualnih poruka u mobilnim aplikacijama, to ostavlja utisak manje prijateljske komunikacije
Tačka kao znak neiskrenosti
(Фото Бета/АП/В. Гирда)

I do sada su malobrojni koji su poštovali pravopis u es-em-es komunikaciji smatrani u najmanju ruku čudacima, a sada jedno istraživanje preti da ih pokoleba u toj navici i preobrati u korisnike posebnog žargona kratkih poruka. Tačka na kraju tekstualnih poruka koje razmenjujemo putem različitih aplikacija ostavlja utisak da je ta komunikacija manje iskrena i prijateljska, ali i da je osoba koja se pridržava tog pravopisnog pravila manje osećajna. Ovo su zaključili istraživači sa američkog univerziteta Bingamton, koji tvrde da i tačka, poput smajlija, ima i neko emocionalno i psihološko značenje.

Brzina razmene poruka je tolika da podržava realnu komunikaciju, što nameće pitanje da li su i neki neverbalni aspekti uključeni u ovakvu komunikaciju, navodi se u ovoj studiji.

Znak uzvika, čija je upotreba ranije smatrana neumesnom, može da učini poruke iskrenijim nego kada uopšte nema znakova interpunkcije, zaključili su istraživači

Da bi utvrdili da li tačka ima i neku socijalnu funkciju, osim što je znak za kraj rečenice, istraživači su maloj grupi studenata prikazali nekoliko dijaloga kako u formi es-em-esa, tako i rukom pisanih poruka. Kada su sagovornici na kraju odgovora stavljali tačku, studenti su ih ocenjivali kao manje iskrene i srdačne nego kada nije bilo ovog interpunkcijskog znaka. Ovaj efekat kod ručno pisanih poruka nije uočen.

Tačka u ovim porukama ima svoj sopstveni život, osenjuju istraživači.

„To više nije samo način da se završi rečenica, već se može tumačiti i kao sredstvo u psihološkom ratu protiv vaših prijatelja”, naveli su autori istraživanja.

Jedna prateća, još neobjavljena studija, ovih istraživača pokazala je da znak uzvika, čija je upotreba ranije smatrana neumesnom, može da učini poruke iskrenijim nego kada uopšte nema znakova interpunkcije.

„U razmeni kratkih poruka nema znakova koji postoje u razgovoru licem u lice. Kada govore, ljudi prenose informacije i pogledom, izrazom lica, tonom, pauzama itd. Otuda je logično da se i u tekstualnim porukama oslanjaju na ono što im je na raspolaganju, kao što su različiti smajliji, reči koje oponašaju zvuk govora i, prema našim podacima, interpunkcija”, kazala je članica istraživačkog tima.

A. M. 

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.