Primedbe na Zakon o kulturi
„Otkako je došao Vladan Vukosavljević za sekretara u Gradski sekretarijat za kulturu, kultura u gradu se preporodila. Iako nema para, uvek se nađe za ono što je značajno i svi poslovi su poboljšani. Sekretar se dobro snašao na ovom mestu. Najbolje je da Tasovac ode, da se postavi sekretar za ministra, pa da se poboljšaju stvari” – rekao je Slobodan Vujović iz Nacionalnog saveta za kulturu, u prostorijama Kulturno-prosvetne zajednice Beograda, na skupu „Parlament kulture” gde je bilo reči o predlogu Zakona o izmenama i dopunama zakona o kulturi. Iako su pozvani, predstavnici Ministarstva kulture nisu se pojavili na ovom skupu.
– U našoj državi kultura je poslednja rupa na jedanaestoj svirali. Ako bi se ocenjivao učinak Ministarstva kulture, naslov tog članka bio bi „Izveštaj o neradu Ministarstva”. Sve što umetnička udruženja zatraže od Ministarstva, ono kaže da ne može. Od trideset predloga Nacionalnog saveta, Ministarstvo je prihvatilo jedan koji se odnosi na kulturno-umetnički amaterizam, bez kojeg je nezamisliva kultura u Srbiji. U pedeset odsto opština to je jedini vid kulturno-umetničkog stvaralaštva – rekao je Slobodan Vujović, i podsetio da u Nacionalnom savetu sedi 17 članova, od toga četiri akademika i najistaknutiji umetnici.
– Ministarstvo kulture je izbrisalo nadležnost Saveta i svelo ga na debatni klub, a predlozi koje oni daju ne obavezuju Ministarstvo. Ministarstvo nije oformilo radnu grupu koja bi radila na predlogu – rekao je Vujović.
Živorad Ajdačić, generalni sekretar Kulturno-prosvetne zajednice Beograda, rekao je da Ministarstvo nije prihvatilo predlog o razdvajanju područja kulture, što je već razdvojeno u važećem Pravilniku filmske umetnosti od audiovizuelnog stvaralaštva, niti je razdvojeno izvođenje muzičkih od artističkih i scenskih kulturnih programa, a neprihvatanje razdvajanja dovodi do neprincipijelnog utvrđivanja reprezentativnosti udruženja, rekao je Ajdačić.
Samur Ranković iz Narodnog pozorišta je ispričao da je državna revizija boravila u ovoj ustanovi i konstatovala da je potrebno unaprediti zakone kako bi se rešio položaj umetnika.
„Baletski umetnici imaju beneficirani radni staž, ali nije regulisan njihov odlazak u penziju. Oni imaju staž, ali nemaju godine starosti za penzionisanje. Posle određene dobi ne mogu da igraju, ali i dalje ostaju na repertoaru, da bi predstave mogle da se održe. Revizor nam je rekao da mladi honorarni saradnici mogu da se angažuju samo ugovorom o privremenim poslovima, a ne o umetničkoj saradnji. Oni po tome ne mogu da rade punu sezonu, već samo 120 dana, a moraju svaki dan da vežbaju. Doći ćemo do toga da nećemo moći da realizujemo repertoar, ukoliko se ovo zakonski ne reši”, ukazao je Ranković.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


