Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Bugarski umesto Južnog toka

Premijer Bugarske Borisov najavljuje novi gasovod, kojim bi iz Rusije i Azerbejdžana kroz dve cevi stizalo 20 milijardi kubnih metara, ali ni u njemu se ne vidi mesto i uloga Srbije
Bugarski umesto Južnog toka
(Фото Јасна Петровић Стојановић)

Borko Borisov, bugarski premijer, nastavlja ovih dana da iznenađuje evropsku javnost. Još se nisu stišale strasti od njegove prošlonedeljne izjave „da će Rusija u narednih sedam dana obnoviti gasovod ’Južni tok’”, što je ruska strana odmah demantovala, prvi čovek bugarske vlade juče izjavljuje da je „’Južni tok’ istorija i da će ga zameniti centar za distribuciju gasa ’Balkan’ ili ’Bugarski tok’”.

Razlika je u tome što će „Balkan” biti 100 odsto u vlasništvu ove države.

– Govorim o „Bugarskom toku”. Ne o 50:50 projektu s ruskom kompanijom, već o 100 odsto bugarskom vlasništvu nad cevima. Ako ruska strana pristane da prodaje svoj gas na bugarskoj granici, biće dobrodošla, a Bugarska će poštovati odredbe trećeg energetskog paketa i neće biti sankcija Evropske komisije – kategoričan je bio Borisov, a prenosi portal „Euraktiv”.

Odgovarajući na pitanje poslanika o sudbini „Južnog toka”, gasovoda kojim je ispod Crnog mora ruski gas trebalo da stigne do Bugarske i preko Srbije, Mađarske i Slovenije, do Italije i Austrije, Borisov je prioritet dao čvorištu „Balkan” u blizini crnomorske luke Varne.

To čvorište snabdevalo bi se gasom iz Rusije kroz dve cevi ispod mora kapaciteta 20 milijardi kubnih metara gasa godišnje, kao i gasom iz Azerbejdžana i sa lokalnih nalazišta u Bugarskoj i Rumuniji.

Kako stvari stoje, Srbija u celoj ovoj priči može da ostane samo zagledana u svoje jedino podzemno skladište gasa „Banatski Dvor koje bi uskoro trebalo da se proširi s 350 miliona na milijardu kubika gasa godišnje. Drugu alternativu dovođenja gasa naša zemlja za sada nema.

Ljubinko Savić, sekretar Udruženja za energetiku Privredne komore Srbije, kaže da mu ovakve izjave Borisova više liče na puštanje probnih balona, nego da postoje realne šanse za realizaciju ovog projekta. Bugarska je kao i ostatak Evrope svesna da gasa posle 2018. godine neće biti ukoliko Rusija definitivno zavrne ventil Ukrajini.

– Ostaje nejasno kako to Bugarska misli da bude 100 odsto vlasnik gasovoda. Za taj posao je potrebno mnogo para, ali i debele garancije da će u svakom času biti dovoljno gasa za zemlje koje bi ovim pravcem preuzimale gas. Zna se da Bugarska u velikoj meri zavisi od uvoza ruskog gasa. S druge strane, sve ovo može da ima smisla ako bi „Gasprom” izgradio gasovod do Bugarske, zaobilazeći Ukrajinu, gde bi bilo gasno čvorište i gde bi se gas preuzimao. Kojim gasovodom će posle toga kupci transportovati gas, drugo je pitanje – kaže on.
Analitičari srpskog energetskog portala „Senerges” za naš list kažu da poslednje izjava premijera Bugarske znače „bitku za prostor, koji je trenutno upražnjen”. Iz Kremlja je pre tri dana poručeno da „Južni tok” ne postoji, a da je „Turski tok” izbrisan iz agende. Kada se završi raspodela kolača zvanog pravo na izvoz ruskog gasa, što će odrediti i sudbinu „Gasproma”, iznova će se nuditi i usvajati rešenja za dovod gasa u Evropu.

U međuvremenu se, po svoj prilici, neće graditi gasovodi, niti će se diskvalifikovati tranzit kroz Ukrajinu, poručuju iz „Senergesa”.

Upitani kako će se obezbediti gas za Srbiju u ovakvim okolnostima, isti izvor kaže da mu nije jasno zašto svi zanemaruju stav Rusije, pa direktno i predsednika Putina, koji je krajem decembra ponovio da „nema razloga da se prekida transport gasa preko Ukrajine”.

Interesantno je da domaći poznavaoci energetskih prilika ne isključuju mogućnost ni da iza izjava Borisova stoji još jedna politička ponuda Zapada – oživljavanje „Južnog toka” u zamenu za svrgavanje Asada. Na kraju krajeva, i „Južni” i „Turski tok” propali su zbog političkih, a ne zbog ekonomskih razloga.

Bugarski list „Dnevnik” piše da je malo verovatno da će se Rusija upusti u projekat dovođenja gasa do Bugarske, s obzirom na to da je došlo do velikog pada cena energenata, ali i tražnje gasa u Evropi.

Veruje se da je Rusija mnogo više zainteresovana za završetak „Severnog toka 2”, koji gradi s Nemcima, a čemu se posebno krajem prošle godine na samitu EU usprotivio italijanski premijer Mateo Renci, kritikujući Nemačku da vodi politiku dvostrukih aršina.

S jedne strane pooštrava sankcije Rusiji, a s druge s njom gradi gasovod. Zbog toga je Renci pokušao da oživi „Južni tok”, u čijoj je izgradnji Italija trebalo da učestvuje.

Komentari7
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.