Utorak, 28.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ajnštajn je bio u pravu – vasiona se talasa

U trenutku sudara crnih rupa, energija u obliku ogromnog talasa putuje kroz prostor i vreme, mreškajući svaku tačku, uključujući svakog od nas, što su naučnici prvi put dokazali
Ajnštajn je bio u pravu – vasiona se talasa
Компујтерска симулација на којој се види како Сунце и Земља искривљују простор и време (Фото Ројтерс/ЛИГО)

Odavno je poznato da masa „krivi” prostor i vreme i da velika masa može da izazove talasanje vasione, baš kao što gimnastičar na trambolini izaziva mreškanje tkanine. Sada su naučnici prvi put to uspeli da vide, tačnije rečeno da čuju.

Najsavršeniji uređaji konačno su potvrdili postojanje gravitacionih talasa, koje je Albert Ajnštajn (1879–1955) predvideo pre sto godina kada je formulisao Opštu teoriju relativiteta, objavila je preksinoć u Kaliforniji međunarodna grupa naučnika. Dostignuće je po važnosti u rangu otkrića „Higsovog bozona” pre četiri godine i dostojno Nobelove nagrade, ocenjuje se u naučnim krugovima.

Detektori LIGO (Laser Interferometer Gravitational – Wave Observatory), međusobno udaljeni 3.000 kilometara na dva kraja SAD, u septembru su istovremeno registrovali podrhtavanje prostora. Naučnici su zapravo pratili sudar dve crne rupe.

Sudar dve crne rupe (Foto Rojters/LIGO)

– Ovo što su videli 14. septembra 2015. godine dogodilo se pre 1,2 milijarde godina, jer mi vidimo samo nešto što se desilo u prošlosti, zato što je potrebno vreme da dođe do nas. Na osnovu simulacija Ajnštajnovih jednačina zaključeno je da su se sudarile dve crne rupe 36 i 29 puta veće mase od mase Sunca i da je nastala crna rupa mase 62 Sunca. Ta ogromna energija, od tri mase Sunca koje nedostaju, krenula je iz tog prostora u obliku ogromnog talasa i putovala kroz prostor i vreme. Svuda se to mreškalo i osetilo. Svaka tačka u prostoru i vremenu, svako od nas je to pretrpeo – objasnio je za naš list dr Duško Latas, docent Fizičkog fakulteta u Beogradu.

LIGO laboratorija se nalazi pokraj Livingstona u SAD (Foto Rojters/LIGO)

On je dodao da je ovo fenomenalan uspeh naučnika, ali da je za njega kao fizičara fascinantno to što je nama trebalo sto godina da razvijemo instrumente da detektujemo nešto što je Albert Ajnštajn predvideo samo razmišljajući, uz olovku i papir.

Naučnici kažu da ovo otkriće otvara novu eru u astronomiji.

Detektori mreškanja
Projekat LIGO započet je 1992. godine, a prva opažanja krenula su 2002. godine. Gravitacioni talasi su otkriveni samo tri dana pošto je pušten u rad posle petogodišnjeg usavršavanja.Detektor se sastoji iz dva jednaka cevasta kraka u obliku slova G. Oni uz pomoć lasera mere vrlo precizno, do hiljaditog dela prečnika jezgra, razliku u dužini krakova do koje dolazi kada gravitacioni talas „sabije” ili „razvuče” prostor.Osim dva u SAD, postoje i drugi detektori: VIRGO u Italiji, GEO 600 u Nemačkoj i TAMA 300 u Japanu.

„Možemo da čujemo gravitacione talase. Od sada ćemo da osluškujemo univerzum, jer možemo da ga čujemo”, rekla je Gabrijela Gonzales, predstavnica LIGO projekta.

Naš sagovornik dr Latas naglašava da ćemo sada mnoge fizičke pojave moći da vidimo sasvim drugačijim očima.

– LIGO uređaji se grade i na drugim mestima. Oni su kao najbolje uvo koje postoji. Ta vrsta uređaja će da se razvija dalje i možemo samo da pretpostavimo šta bismo mogli da čujemo. Mnogo ćemo bolje razumeti prirodu prostora i vremena i videti novu vrstu efekata koje do sada nismo mogli da proučavamo. Neki čak ovo porede sa dostignućem kada je Galileo prvi put napravio teleskop. Moći ćemo vrlo dobro da čujemo nešto što je bilo jako, jako davno – objašnjava Latas.

On dodaje da je ovo jedan od primera da vidimo da crne rupe postoje, da se sudaraju i da nastaju nove crne rupe.

– To je efekat koji smo do sada samo mogli teorijski da tretiramo, a sada smo to videli, odnosno čuli – zaključuje Latas.

Komentari16
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.