Penova nagrada „Šarli ebdou” solidarnost ili podrška uvredama
Da li karikature „Šarli ebdoa” na temu islama imaju veze s demokratijom i slobodom ili bogohuljenjem, drskošću i prelaskom granice dobrog ukusa? Da li su pero i crtež ubojitiji od oružja? Oko toga se nisu složili američki pisci kada je Pen centar odlučio da redakciji francuskog satiričnog lista „Šarli ebdo” 2015. uruči Penovu nagradu za hrabrost i slobodu izražavanja.
Šest američkih pisaca, među kojima su i dobitnici Pulicerove nagrade i Nacionalne književne nagrade, koji nisu došli na dodelu – Piter Keri, Majkl Ondatje, Frensin Prouz, Tedži Koul, Rejčel Kašner i Taji Selazi – izjavili su da je Pen otišao predaleko u tradicionalnoj ulozi odbrane slobode izražavanja. Oni su bojkotovali dodelu ovog priznanja, smatrajući da se pod slobodom govora ne podrazumeva vređanje druge religije, rasizam i islamofobija, što je ova redakcija učinila objavljivanjem karikatura proroka Muhameda.
Ovi pisci osudili su ubistvo zaposlenih u „Šarliju”, ali misle da Pen nije uzeo u obzir „bahatost Francuske”, koja ne poštuje svoju moralnu obavezu prema velikom broju svog muslimanskog stanovništva, i da objavljivanjem karikatura proroka Muhameda namerno dalje ponižava i nanosi patnju.
Svetska javnost bila je podeljena na one koji su se odazivali na „Ja sam Šarli” i na druge, koji su mislili da je ovo redakcija zlobnika koja zaslužuje samo prezir. Bilo je i pitanja čitalaca širom sveta zašto se „Šarli” ne podsmeva žrtvama koje su izgubile život u tom terorističkom napadu, dokle će se bezobrazluk nazivati satirom i da li bi redakcija nekog srpskog lista završila u Hagu ako bi sličan časopis postojao kod nas.
„Ako bismo podržavali samo slobodu govora onih čiji nam se govor dopada, to bi bilo vrlo ograničena sloboda govora. Ovo je nagrada za hrabrost, a ne za sadržaj”, rekli su u Pen centru, koji je osnovan 1922. u Njujorku i ima 3.300 članova – pisaca, izdavača i prevodilaca. Penov stav je da „Šarli ebdo” nije imao nameru da vređa islam, već da je nasilno želeo da odbaci pokušaj jedne ekstremističke manjine da postavi granice slobodi izražavanja.
Novinari „Šarlija” napominju da je u analizi 500 naslovnih stranica njihovog lista, na njih 300 na meti bila politika u Francuskoj, na 38 žaoka satire bila je usmerena ka religiji, a na sedam ka islamu (ostatak na katolicizam i judaizam). I dalje ponavljaju da nisu nameravali da postanu svetski simbol, već samo da nasmeju ljude.
„Njujork tajms” nije preneo sporne karikature, ne želeći da povredi osećanja muslimanskih čitalaca, niti da svoje ljude izlaže opasnosti. Karikature nije preneo ni „Gardijan”, istakavši da borba za nečiju slobodu govora ne podrazumeva i obavezu da se ponavljaju njegove reči.
Reakcije su bile različite. Predsednik nemačkog PEN centra Jozef Haslinger za „Dojče vele” je podsetio da u Francuskoj ima milion muslimana, isto kao i u Nemačkoj, i da su upućeni na miran suživot s njima. On smatra da sporne karikature ne moraju biti nagrađene, ali „da li smeju da se crtaju – to je sasvim drugo pitanje – naravno da se to sme”, dodajući da je granica slobode mišljenja utvrđena krivičnim zakonom.
Ako se smatra da je u opisu posla umetnika i da testiraju granice, problem nastaje kada se pokaže da granica uopšte nema. Salman Ruždi je podržao odluku američkog PEN centra da nagradi „Šarli ebdo”, jer smatra da se tako odaje pošta njihovom stradanju i osuđuje njihovo ubistvo, a pisce koji su bojkotovali dodelu nazvao je kukavicama.
Nekadašnja predsednica PEN-a Fransin Prouz na svom fejsbuk profilu napisala je, pak, da je obeshrabrena potezom „obično razumnog” Ruždija. – Nadam se da će publici na gala večeri u PEN-u biti pokazane i one sirove i rasističke karikature „Šarlija”, tako da znaju čemu aplaudiraju i odaju poštu – dodala je ova autorka.
Podsetimo da su novine širom Evrope prenele karikature „Šarli ebdoa”, a danski list „Jilands-Posten” – koji je 2005. izazvao lavinu reakcija objavljivanjem karikatura proroka Muhameda koji umesto turbana na glavi nosi bombu (koje je nekoliko meseci kasnije u znak solidarnosti preneo „Šarli ebdo”) – 8. januara 2015. nije preuzeo karikature francuskog lista. Od 2005. ovaj list je pod pojačanim merama zaštite. Izrugivanje Muhamedu stavilo im je do znanja da nepoštovanje islamskog proroka znači nerazumevanje celokupnog arapskog kulturnog nasleđa. I da teroristi nemaju (isti) smisao za humor.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


