Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Mala beseda o našim Česima

Društvo „Češka beseda” predložiće da beogradske ulice dobiju ulice po Kunderi ili preduzetniku Tomažu Bati, čije se cipele „Bata” prodaju u Srbiji
Mala beseda o našim Česima
Милан Фирст и Вук Петровић (Фото Д. Жарковић)
Чланице Чехословачког удружења на балу 1930. године (Фото: архива Чешке беседе)

Dovoljno je samo prošetati pogledom po pojedinim važim zdanjima podignutima po planovima njihovih arhitekata u Beogradu i uveriti se koliko su Česi zadužili našu prestonicu.

Jedan Čeh, koji je prešao Albaniju i sahranjen je u srpskoj kosturnici na ostrvu Vido – Stojan Titelbah projektovao je Novi dvor, današnje sedište predsednika republike. Kapetan Mišino zdanje i Očnu kliniku, u Ulici Džordža Vašingtona osmislio je Jan Nevole, a po planu Čeha Jana Dubove izgrađena je Opservatorija na Zvezdari. Franja Nekvasil radio je na izgradnji Železničke stanice u Beogradu i projektovao je hotel Slaviju. I reč Slavija je češkog porekla, toponim kojim označavaju mitsku sveslovensku zemlju.

– Neki poznati Česi dobili su svoju ulicu u Beogradu: Masarikova, Jana Husa, Tiršova (po dr filozofije i osnivaču Sokolskog pokreta), Šafarikova, Hašekova, Švejkova i druge, a udruženje „Češka beseda” iz Beograda predložiće da neke ulice ponesu ime po Kunderi, Jari Ribnikar, preduzetniku Tomažu Bati, čije se cipele „Bata” prodaju u Srbiji – kaže Milan First, predsednik udruženja „Češka beseda” koje čuva sećanje na svoje pretke, organizuju večeri čeških filmova, predavanja, objavljuju knjige.

O ovom društvu govori nam i njihov počasni predsednik Vuk Petrović, autor knjige „O Česima i njihovim potomcima u Srbiji, južno od Save i Dunava”. Izdavač je, naravno, ovo društvo, čije je sedište u Svetozara Markovića 79. Tu će 26. maja (18 č.) profesor Jaromir Linda održati predavanje „Znameniti Česi u Požarevcu”.

 – Česi su počeli da dolaze u Srbiju južno od Save i Dunava posle 1848. godine. U početku su to bile zanatlije koje su nalazile poslove u mlinarstvu, građevini, rudarstvu, pivarama, šećeranama i dosta dobro su se snašli u našoj zemlji. Lepo su zarađivali, većina ih je prešla u pravoslavlje i sada u društvu imamo i Čehe koji su glasniji srpski nacionalisti od Srba – kaže Vuk Petrović.

Vrlo rano, 1869. godine, osnovali su i svoje društvo koje su nazvali Lumir gde su imali biblioteku, pozorište lutaka, muzičku, pozorišnu i folklornu sekciju....

– Po izbijanju Prvog svetskog rata, najveći broj Čeha bio je mobilisan u srpsku vojsku, a društvo je organizovalo pomoć češkim i slovačkim vojnicima koji su dezertirali iz austrougarske vojske. U 20. veku u Srbiju dolaze češki intelektualci, arhitekte, lekari, naročito muzičari. Na zapadnom Vračaru je 1923, uz prisustvo kraljevog izaslanika, otvoreno i češko odeljenje pri srpskoj školi, (njihov đak bila je 1946. i Madlen Olbrajt, čiji je otac bio diplomata u Čehoslovačkoj ambasadi) – ispričao nam je Petrović.

Društvo 1928. dobija naziv Češki dom i postaje značajan centar okupljanja Srba i Čeha u Beogradu, gde je osim druženja bilo i balova i maskenbala. Kad je Čehoslovačka okupirana, društvo je primalo izbeglice iz ove zemlje, a kada su Nemci ušli u Beograd, članovi društva su dan i noć palili dokumentaciju da ne bi pala Nemcima u ruke, koji će Češki dom pretvoriti u nemačku školu. Po oslobođenju Beograda, obnavlja se rad društva i češke škole koja od 1948. nosi ime Jana Žiške.

U Srbiji, inače, živi 1.800 Čeha, a Češki nacionalni savet i Češka matica imaju sedište u Beloj Crkvi gde živi najveći broj pripadnika ove manjine. Od znamenitih Čeha, Petrović pominje generala Franju Zaha koji je, prvo sam, a kasnije sa Ilijom Garašaninom, izradio prvi srpski nacionalni program, čuveno Načertanije. Bio je general srpske vojske; na njegovu inicijativu osnovana je Vojna akademija u Beogradu, a ulica na Zvezdari nosi njegovo ime. Ulica na Čuburi, pak, nazvana je po miljenici beogradske publike Čehinji Veli Nigrinovoj koja je u našem nacionalnom teatru odigrala brojne zapažene uloge i odlikovana je Ordenom Svetog Save.

– Jedan od prvih čeških lekara na službovanju u Srbiji, Jovan Mašin, koji je medicinu završio u Beču, bio je dvorski lekar kneza Mihaila Obrenovića i jedan od osnivača Srpskog lekarskog društva. Od čeških muzičara treba spomenuti pijanistu Emila Hajeka, sopran Zdenku Zikovu – solistu u Bečkoj i Beogradskoj operi, kompozitora Jovana Frajta koji je imao prodavnicu notnih izdanja, a u beogradskim bioskopima svirao je prateću muziku za neme filmove – priča Vuk Petrović.

Naš sagovornik ne propušta da pomene ni Zdenku Živković, rođenu Kortusovu, jednu od najznamenitijih Čehinja u Srbiji posle Drugog svetskog rata, koja je radila u Galeriji fresaka. Bila je učenica slavnih francuskih umetnika kopiranja fresaka i restauracije, čime se bavila u Pećkoj patrijaršiji, Dečanima, Gračanici, Bogorodici Ljeviškoj, Sopoćanima, Kaleniću, Manasiji i Ravanici.

Čuli smo i da je želja naših sagovornika da prostor nekadašnjeg Češkog doma jednog dana izraste u Češki kulturni centar, gde će razvijati svoje aktivnosti i biti mesto susreta. Povod za to može da bude i stogodišnjica srpsko-čeških diplomatskih odnosa koja će biti obeležena 2018. godine.

Komentari11
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.