Petak, 05.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kvalitet hrane u Srbiji pod kontrolom

Fitosanitarna inspekcija u ovogodišnjem rodu jagoda nije pronašla ostatke pesticida, a problema nije bilo ni sa uvoznim voćem i povrćem koje kontrolišu na granici
Kvalitet hrane u Srbiji pod kontrolom
У Србији се једе квалитетно воће и поврће (Фото Д. Јевремовић)

Fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede i ove godine redovno kontroliše kvalitet voća i povrća i prema dosadašnjim rezultatima analiza na domaćem tržištu i na granici – razloga za brigu nema. Jagode su već kontrolisane i ni u jednom uzorku nisu pronađeni ostaci pesticida. Trenutno kontrolišu trešnje, višnje, nektarine, breskve i kajsije, a rezultate će imati uskoro. Ni u redovnim graničnim kontrolama uvoznog voća i povrća od početka godine – nije bilo nijedne nepravilnosti.

Nenad Milojević, načelnik Fitosanitarne inspekcije, kaže da ove godine planiraju da kontrolišu oko 2.500 uzoraka što je, smatra, dovoljno da bismo imali uvid u kvalitet hrane na tržištu.

– Roba se kontroliše na isti način bez obzira da li je reč o onoj koja se prodaje kod nas ili ide u izvoz. Već četiri godine na isti način kontrolišemo poljoprivredne proizvode, a plan o broju i dinamici kontrola vlada usvaja svake godine – kaže Milojević za „Politiku”.

Tokom 2015. godine analizirano je oko 2.100 uzoraka voća i povrća, s tim što je nešto veći procenat kontrola na domaćem tržištu u odnosu na analize robe koja se uvozi. Naš sagovornik kaže da je na domaćem tržištu kod jedan odsto uzoraka utvrđena koncentracija pesticida veća od dozvoljene, a inspekcija ih je pronašla u uzorcima malina, kupina, breskvi i kajsija.

– Najviše problema bilo je sa južnim voćem, limunom, pomorandžama i mandarinama u kojima su pronađene povećane koncentracije sredstava za zaštitu bilja koje se koristi prilikom skladištenja kako ne bi došlo do truljenja. Oko 23 pošiljke ili šlepera, uglavnom iz Turske i Grčke, vraćeni su sa granice. Tom prilikom donosimo rešenje o vraćanju pošiljke ili se uvoznik odlučuje da je uništi na teritoriji Srbije. Tada je neophodno dobijanje dozvole Ministarstva za zaštitu životne sredine uz čiju se saglasnost i rešenje inspekcije roba uništava – kaže Milojević.

Prošlogodišnji podaci pokazali su da su nepravilnosti utvrđene tek u dva odsto kontrolisane robe, što kaže nije alarmantno i može se držati pod kontrolom. Za potrošače koji ovih dana u medijima slušaju dosta neproverene informacije o tome kako je tržište preplavljeno robom sumnjivog kvaliteta, iz Fitosanitarne inspekcije poručuju da njihovi rezultati sa terena ne ukazuju na to.

– Svaka pošiljka, koja se uvozi u Srbiju, mora da ima odgovarajuću laboratorijsku analizu koja je prati i po Zakonu o bezbednosti hrane svaki uvoznik, odnosno onaj u lancu proizvodnje ili prometa hrane, mora da obezbedi uslove da hrana bude bezbedna. Uz to, radi se i procena rizika, pa uvoznik koji je, na primer, prilikom kontrole imao problematičnu robu, spada u rizične, te se prilikom svakog sledećeg uvoza on kontroliše – kaže načelnik Fitosanitarne inspekcije.

Prema mišljenju prof. Miladina Ševarlića postoji više razloga što se svake godine u ovo vreme, kada stiže prvo sezonsko voće i povrće, u javnosti pojavljuju senzacionalistički tekstovi o lošem kvalitetu proizvoda koje kupujemo.

– Pojedinačni slučajevi u kojima se pojavljuju nesavesni proizvođači bacaju senku na domaću poljoprivredu. Sa jedne strane imate nedovoljno obrazovane poljoprivrednike za korišćenje sredstava za zaštitu bilja. U Srbiji danas postoji 31 poljoprivredni savetodavni centar u kome je manje od 300 stručnjaka koji mogu da pomognu poljoprivrednicima i upute ih u sve nejasnoće kada je reč o upotrebi pesticida, dok je nekada njih 700 obavljalo ovaj posao – kaže Ševarlić i dodaje da bi nadležna inspekcija trebalo da uzorkuje više proizvoda na kvantaškim i zelenim pijacama i da strogo kažnjava one proizvođače koji prodaju robu problematičnog kvaliteta.

Naš sagovornik kaže da Srbija ima i veliki problem sa upotrebom nedozvoljenih sredstava za zaštitu bilja, poput onih za brzo zrenje koji se koriste u proizvodnji paradajza. Mnogi proizvođači, kaže Ševarlić, kupuju sredstva za zaštitu bilja na crnom tržištu, a neki svoje voće i povrće najviše tretiraju upravo u ovo vreme kada se na ranom voću i povrću može ostvariti ekstraprofit.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.