Obračun u skupštini posle podele odbora
Izborom članova svih radnih tela završeno je konstituisanje novog saziva Narodne skupštine Srbije.
Uprkos tome što je bio postignut dogovor o sastavu odbora, pa je trebalo samo da se glasa, poslanici su ostali u klupama sat vremena, koji su potrošili na međustranačke obračune.
„Obračunavali” su se, pre svega, naprednjaci i radikali oko članstva Igora Bečića (SNS) u Odboru za kontrolu službi bezbednosti.
Iako je, dakle, sve bilo dogovoreno, nekoliko poslanika je, kako su isticali, moralo da iznese neke svoje primedbe.
Prvo je Vojislav Šešelj, lider SRS-a, zamerio naprednjacima što su stavili Igora Bečića u Odbor za kontrolu službi bezbednosti, jer je to osetljiv odbor, a „vi znate kakve su afere povezane sa Bečićem, znate za njegove lažne fakultetske diplome, a još je predviđen, priča se u kuloarima, da će biti i predsednik”.
Reagovao je Aleksandar Martinović, šef poslaničke grupe SNS-a, podsetivši da je uobičajena parlamentarna praksa da se ne komentarišu personalna rešenja poslaničkih grupa i još se krajnje neprimereno izražava o kolegi poslaniku.
Martinović je kazao da bi, „ako bi se krenulo u tu vrstu polemike”, mogao da postavi pitanje kredibiliteta Vojislava Šešelja da bude član Odbora za kontrolu službi bezbednosti i dodao: „Čitao sam neka dokumenta da je svojevremeno bio saradnik Centra državne bezbednosti u Sarajevu, pod kodnim imenom ’magistar’.
Dakle, svaka poslanička grupa je mogla da predloži svoje poslanike.”
Šešelj je kazao da je on izneo primedbe na izbor Igora Bečića zbog „protivpravno stečene diplome” i dodao: „Martinović je da bi mene diskvalifikovao rekao da ima neki dokument da sam ja bio denuncijant službe bezbednosti, ili špijun, kako god.
Taj dokument ne postoji, ali postoji knjiga koju su štampali franjevački fratri na Širokom Brijegu, gde je ukucano moje ime, da sam i ja bio jedan od njih, i to 1979.
Jak argument je izneo, a imao je jače – bio sam osam godina u zatvoru zbog kontrarevolucionarnog ugrožavanja, pa četiri godine zbog neprijateljskog delovanja...” Šešelj je naprednjacima zahvalio što su prihvatili da on bude član Odbora za kontrolu službi bezbednosti.
Boško Obradović, šef poslaničke grupe Dveri, bio je nezadovoljan odborima u kojima su oni dobili mesta.
„Znam da ne možemo da imamo članove u svim odborima, ali nemamo nijednog člana u važnim odborima. Vladajuća većina, u želji da eliminiše opoziciju, dodelila nam je odbore koje je ona mislila da treba”, rekao je Obradović.
Veroljub Arsić mu je objasnio da „broj članova ne određuje većina, već je on određen na izborima i toga moraju svi da budu svesni”.
Zoran Živković, lider Nove stranke, zatražio je da bude skinut sa spiska zamenika člana u Odboru za kontrolu službi bezbednosti, uz obrazloženje da je tu stavljen protiv svoje volje. Njegov zahtev je usvojen.
Izabrani predsednici tri odbora
U parlamentu su konstituisana tri odbora, koji su neophodni da bi bila doneta akta koja prethode izboru vlade. Za predsednika Administrativnog odbora izabran je Aleksandar Martinović (SNS), a za zamenika Nenad Konstantinović (SDS).
Za predsednika Odbora za ustavna i zakonodavna pitanja izabran je Đorđe Komlenski (PS), a za zamenika predsednika Gordana Čomić (DS). Za predsednika Odbora za pravosuđe i upravu izabran je Petar Petrović (JS), a za zamenika predsednika Biljana Pantić Pilja.
Na sednicama Administrativnog odbora Branka Stamenković (DJB) tvrdila je da nije bilo nikakvog dogovora, da njih niko nije zvao.
Aleksandar Martinović je te tvrdnje odbacio, da bi potom došao Saša Radulović, lider DJB-a, koji je ponovo pričao o tome kome pripadaju potpredsednička mesta u parlamentu, ali njegove tvrdnje nisu podržali ostali opozicionari. Radulović je istu priču ponovio i na Odboru za pravosuđe, a o tome je pričala novinarima i nesuđena potpredsednica parlamenta Jasmina Nikolić.
SRS: Fotomontaža
Povodom tvrdnji Aleksandara Martinovića da je Vojislav Šešelj bio saradnik Udbe, saopštenjem se oglasila Srpska radikalna stranka, koja je Martinovića optužila za „monstruoznu laž”.
SRS navodi i da je „Martinović čak i pokazao navodnu fotografiju Šešeljeve članske karte, a reč je o fotomontaži koja je objavljena kao ilustracija teksta o navodnim saradnicima Udbe, na sajtu portala Espreso”.
SRS navodi i da je reč o Šešeljevoj fotografiji iz sedmog razreda osnovne škole, „koja se pojavila na internetu 29. decembra prošle godine, kad je Šešelj otvorio instagram i fejsbuk profil”.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


