Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srbija prodaje znanje Kazahstanu

Dokument o saradnji sa Institutom za voćarstvo u Čačku potpisao Jerhat Serikovič Iskalijev, u ime Fonda nacionalnog bogatstva „Samruk Kazina” čija je ukupna aktiva 78 milijardi dolara
Srbija prodaje znanje Kazahstanu
Јерхат Искалијев и др Милан Лукић, у чачанском институту ​(Фото: Г. Оташевић)

Čačak – Institut za voćarstvo u Čačku načinio je jutros značajan korak ka prodaji znanja u Kazahstan, pri čemu je drugi potpisnik memoranduma o saradnji Međunarodni institut „Put svile”, posvećen logistici i biznisu. Razgovori o ovom poslu počeli su prošle godine, uz blagoslov Ministarstva poljoprivrede velike azijske zemlje, devete u svetu po površini, koje će finansirati čitav program.

– Naš plan je da postanemo veliki proizvođači jabuka, malina i kupina, da to izvozimo u Rusiju, Kinu, pa i u Evropu. Pošto je Evropska unija prekinula trgovinu sa Rusijom, Kazahstan je dobio izuzetnu priliku da plasira svoje voće u RF, i mi ćemo je iskoristiti – rekao je Jerhat Serikovič Iskalijev, direktor logistike u Fondu nacionalnog bogatstva Kazahstana „Samruk Kazina”, čija je ukupna aktiva 78 milijardi dolara.

Zanimljiva je povest o bivšoj kazahstanskoj prestonici Alma Ati koja je to bila do 1997. godine (otkad je glavni grad Astana). Naime, Almati, kako se na domaćem narečju zove Alma Ata, znači „bogat jabukama”, jer je grad podignut na području koje je obilovalo tim i drugim voćem. U Almatiju i danas postoji nekoliko spomenika podignutih u čast jabuci.

– Nažalost, raspadom Sovjetskog Saveza, širom kojeg je čuvena bila almaška jabuka, i ta proizvodnja u Kazahstanu je doživela teške dane. Pokušali smo da je obnovimo, to činimo i sada, ali ne ide kako bismo hteli. U Kazahstan se novijih godina uvoze voćne sadnice iz Italije i Poljske i najčešće se dogodi da vegetacija stabla bude vrlo bujna, ali je rod beznačajan, samo nekoliko plodova. Posle nam se objašnjava da je to zbog toga što ne odgovara sastav zemljišta, ili klima ne pogoduje. I naša država je rešila da celu proizvodnju postavi onako kako nauka zahteva, a moj zadatak je da od tog projekta napravimo zaokružen biznis – navodi Iskalijev.

Taj važan poduhvat u Kazahstanu, gde se voće uzgaja uglavnom na tradicionalan način, u pojedinostima bi trebalo da ide ovako: dužnost istraživača iz Čačka biće da u kazahstanskim uslovima odgaje sadnice koje će biti otporne i rodne, s visokim prinosima. To jest da osnuju jedan centralni institut za celu Republiku Kazahstan, a zatim još verovatno tri u različitim rejonima, a država će to finansirati.

Kako je rekao direktor Instituta za voćarstvo u Čačku dr Milan Lukić, ta državna ustanova je decenijama vodeća u Srbiji u navedenoj oblasti i spremna je da da odgovor na sve postavljene zadatke:

– To znači da treba da ispitamo agroekološke uslove u različitim područjima Kazahstana, proizvedemo sadnice potrebnih svojstava i kvaliteta, prilagođene uslovima pojedinih oblasti, postavimo našu tehnologiju za podizanje zasada i proizvodnju voća, i sve to kontrolišemo.

Potpisivanju dokumenta prisustvovao je i redovni profesor Agronomskog fakulteta u Čačku i zamenik gradonačelnika dr Radoš Pavlović, ističući:

– Ovaj posao biće transfer celokupnog znanja i tehnologije i obavićemo ga, uveren sam, na obostranu korist i zadovoljstvo.

U čačanskom institutu danas radi 18 doktora i za sedam proteklih decenija sve generacije ovog naučnog zavoda stvorile su 41 novu sortu: dve jabuke, pet krušaka, jednu dunju, 15 šljiva, tri breskve, dve kajsije, dve trešnje, pet višanja, tri maline, po jednu jagodu, kupinu i ribizlu. U deset poslednjih godina, istraživački rad usmeren je na stvaranje novih sorata jabuke, šljive, breskve, višnje, oraha i crne ribizle, i to primenom metoda planske hibridizacije i pozitivne selekcije iz prirodnih populacija.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.