Ponedeljak, 13.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Više elektronskog nego gotovinskog plaćanja

Gledajući po valutama, prosečna vrednost kupovine preko interneta u 2015. iznosila je 4.485 dinara, 56 evra i 27 dolara
Više elektronskog nego gotovinskog plaćanja

Ukoliko je suditi o broju transakcija elektronskim putem privrede i građana naša nacija je sve više tehnološki pismenija i sve više ljudi za plaćanje koristi računar, a sve manje „put pod noge” do šaltera pošte ili banaka. Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), o bezgotovinskom prenosu sredstava, na kraju 2015. godine ukupno je bilo 103.354.681 transakcija inicirana elektronskim putem (internet, mobilni telefon, plaćanja na bankomatu, trajni nalog), dok je ukupan broj transakcija koje su pokrenute izdavanjem papirnih naloga na šalterima banaka bio 72.053.190.

– Poređenjem s podacima iz ranijih godina jasno se može videti konstantni rast broja transakcija koje su zahtevane elektronskim načinima komunikacije između klijenata i banaka.  Broj transakcija elektronskim putem u 2014. godini bio je 90.823.388, dok je u 2013. godini taj broj iznosio 85.435.686. U istom periodu zabeležen je pad broja transakcija izdavanjem papirnih naloga na šalterima banaka, jer je u 2014. godini taj broj bio 84.944.923, dok je u 2013. godini na šalterima banaka izvršeno 90.589.025 transakcija – navode u centralnoj banci.

Inače, NBS vodi evidenciju o transakcijama koje predstavljaju bezgotovinski prenos sredstava (različitim instrumentima plaćanja za bezgotovinsko iniciranje plaćanja s računa) i evidenciju o transakcijama u gotovom novcu (uplate, isplate) na računima klijenata kod banaka i Ministarstva finansija – Uprave za trezor. NBS, inače, ne raspolaže podacima o plaćanjima gotovim novcem na prodajnim mestima (trgovinama, i slično) jer te vrste transakcija izlaze iz njene nadležnosti. Bezgotovinski prenos sredstava između ostalog obuhvata transakcije inicirane elektronskim putem (internet, mobilni telefon, plaćanja preko bankomata), ali i transakcije inicirane davanjem papirnih naloga za prenos na šalterima banaka.

Poslednjih godina raste i vrednost bezgotovinskih transakcija plaćanja. Poređenja radi u 2013. godini transakcije na šalteru i elektronskim putem bile su manje-više izjednačene i iznosile su preko 12.000 milijardi, a godinu dana kasnije takođe su bile izjednačene na nešto preko 13.000 milijardi. Međutim, u 2015. godini transakcije elektronskim putem su odskočile za trećinu, jer ih je nešto više od 15.000 milijardi dinara – u odnosu na 10.756 milijardu dinara šalterskih.

Sve više klijenata banaka koristi usluge onlajn bankarstva pa ih prema podacima s kraja 2105. godine ima oko 1,2 miliona. Oni su u 2015. godini izvršili više od 13 miliona transakcija u ukupnoj vrednosti od 70,421 milijardu dinara. Istovremeno 462.960 fizičkih lica imalo je ugovoreno korišćenje usluge mobilnog bankarstva, pri čemu su oni izvršili više od 2,2 miliona transakcija korišćenjem ove usluge, u ukupnoj vrednosti od 12,2 milijarde dinara.

Interesantan je i podatak da su fizička i pravna lica u 2015. godini izvršila 740.647 transakcija plaćanja prodavcima u dinarima za kupovinu robe i usluga preko interneta upotrebom platnih kartica, ukupne vrednosti od 3,322 milijarde dinara. Kada se posmatraju transakcije plaćanja prodavcima u stranim valutama za kupovinu robe i usluga preko interneta upotrebom platnih kartica, ukupno je ostvareno nešto više od dva miliona transakcija u 2015. godini.

Najveći broj transakcija ostvaren je u evrima (996.771 transakcija u ukupnoj vrednosti od 55 miliona evra) i u američkim dolarima (927.165 transakcija u ukupnoj vrednosti od 25 miliona dolara). Prosečna vrednost transakcija plaćanja za kupovinu robe i usluga preko interneta u 2015. godini, prema valutama u kojima je izvršen najveći broj transakcija, iznosila je 4.485 dinara, 56 evra i 27 američkih dolara.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.