Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Rusija u obruču američkih radara

Specijalno za „Politiku“

Moskva, 15. marta – Na uporno objašnjavanje Rusije da rakete i radari protivraketne odbrane postavljeni u Češkoj i Poljskoj, ne mogu da zaštite Ameriku od (nepostojećih) iranskih raketa, Amerika, umesto odustajanja od projekta, odgovara planovima za postavljanje radara u Turskoj, na samoj granici s Iranom.

Senzacionalnu vest objavili su sajt turtsia.ru. i austrijski dnevnik „Prese”. Pres sekretar Pentagona Džef Morel ispričao je novinarima da je tu temu pokrenuo šef Pentagona Robert Gejts prilikom posete Ankari u februaru. Ruski stručnjaci su već ocenili da takav radar ne može ni na koji način da zaštiti SAD od potencijalnog iranskog napada, između ostalog, i zato što je toliko blizu, da Iranu, da bi ga uništio, nisu uopšte potrebne atomske rakete – dovoljne su obične.

Vest o „tajnim pregovorima” nije mogla doći u gorem trenutku – u ponedeljak u Moskvu stižu Kondoliza Rajs i Bil Gejts da sa svojim ruskim kolegama Sergejem Lavrovim i Anatolijem Serdjukovim razmotre sporna pitanja međusobne saradnje. Njima će biti veoma teško da ubede Rusiju u američke miroljubive namere – naprotiv, postavljajući radare u Poljskoj, Češkoj i Turskoj, Amerika se trudi da potpuno okruži Rusiju a iz Turske ne samo da može da posmatra Iran nego i ceo evropski deo Rusije, pre svega njegove jugozapadne i južne granice. Ako se tome doda još i želja NATO da Gruziju i Ukrajinu priključe alijansi, o čemu će se, možda, govoriti već u aprilu, onda je rusko nezadovoljstvo potpuno jasno.

Bela kuća je saopštila da su prošle nedelje Buš i Putin telefonom dogovorili da glavna tema razgovora bude razmeštanje američke protivraketne odbrane u Evropi. A Kondoliza Rajs je izjavila da „Moskva u poslednje vreme demonstrira otvorenost u odnosu prema programu SAD za razmeštanje elemenata sistema protivraketne odbrane”. Prema njenim rečima u poslednje vreme Rusija pokazuje više interesovanja za pojedine aspekte američkog programa PRO. Zato Amerikanci svojim ruskim kolegama donose predloge o kojima je već bilo reči na sastanku u istom sastavu u oktobru 2007. godine. Tada su Rajsova i Gejts predložili takozvane „mere poverenja” koje podrazumevaju prisustvo ruskih oficira na objektima Protivraketne odbrane u Istočnoj Evropi.

U tom slučaju „radar u Češkoj bi bio zabetoniran na takav način da ne može biti usmeren prema Rusiji, a presretači u Poljskoj ne bi bili smeštani u šahte. Prema mišljenju ruskih stručnjaka to ne može da stvori „autentičan kolektivni sistem monitoringa rizika”. Ipak, Moskva je podržala taj predlog s obrazloženjem da joj „to daje mogućnost da vidi da SAD, iako to rade u jednostranom poretku uprkos volji Rusije, to ne predstavlja direktnu pretnju Rusiji u konkretnoj situaciji”.

Ruski analitičari ne očekuju naročiti napredak u predstojećim konsultacijama jer bi razgovori trebalo da budu usmereni na traženje kompromisa, a stiče se utisak da je situacija u Americi takva da prosto ne postoji mogućnost da se već doneta odluka promeni.

Sjedinjene Države svoju nameru da postave elemente protivraketne odbrane u Evropi objašnjavaju potrebom da se zaštite od Irana, ali Moskva taj argument smatra potpuno neprihvatljivim jer tako i na tom mestu postavljene rakete nemaju nikakve šanse da posluže u navedene svrhe, da i ne govorimo o tome da Iran i nema čime da preti Americi.

Umesto toga, Rusija je prošle godine predložila Amerikancima da zajedno koriste radiolokacionu stanicu u Gabalinu u Azerbejdžanu i ruski radar koji se gradi u Armaviru.

Amerikancima se ideja dopala, ali kao dopuna, a ne kao što su Rusi predlagali, kao alternativa bazama u Češkoj i Poljskoj. Novi pregovori sa Turskom su način da se zatvori južni pravac bez učešća Rusije. Zvanični razgovori o postavljanju američke radiolokacione stanice trebalo bi da počnu za vreme Samita NATO u Bukureštu od 2. do 4. aprila.

Komentari17
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.