Četvrtak, 25.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Večiti rat demokratskog Mjanmara

Posle smrtonosnih napada na pograničnu policiju, vojne trupe uputile su se u područje gde većinu čini etnička grupa Rohange
Večiti rat demokratskog Mjanmara
Аунг Сан Су Ћи (Фото: Ројтерс)

Maltene uporedo s odlukom američkog predsednika Baraka Obame da Mjanmaru ukine sankcije, jer unapređuje demokratiju, u ovoj zemlji  desio se, kako zapadni mediji pišu, najkrvaviji dan u poslednje četiri godine. Nedeljni obračun pogranične policije s napadačima smatra se najtragičnijim događajem posle žestokog sukoba budista i muslimanske manjine Rohange (Rohingya) iz 2012. godine, kada je stradalo 250 ljudi, a iz domova proterano oko 140.000 pripadnika ove etničke grupe koji su smešteni u kampovima u nehumanim uslovima.

Naime, pre dva dana je na granici s Bangladešom nastradalo devet policajaca. Jedan je nestao, a u obračunu je ranjeno pet. Ondašnja policija saopštila je da je zarobila dva i ubila osam napadača.

Mjanmar nakon smrtonosnog ishoda šalje trupe u područje gde  muslimanska manjina Rohange čini većinsko stanovništvo. Vlasti tragaju za napadačima i veruju, piše Rojters, da je reč upravo o pripadnicima ove etničke grupe, te da su oni izveli tri odvojena napada kada su ujedno pograničnoj policiji oduzeli tuce oružja i bar 10.000 pakovanja municije.

Rohange inače žive pod ozbiljnim ograničenjima slobode kretanja i okupljanja. Mjanmar je od nedelje pooštrio ove zabrane, zbog čega su se oglasili zagovornici zaštite ljudskih prava zabrinuti da će se ove okolnosti odraziti na obično stanovništvo koje se neretko olako povezuje s ekstremnim pobunjenicima. U nevladinim organizacijama se pribojavaju da se može desiti nasilno slamanje meštana koji lako mogu biti uhapšeni ili mogu stradati u racijama.

Metju Smit, osnivač organizacije za ljudska prava, kaže Rojtersu da nova ograničenja Rohangama nisu nepoznanica jer oni, kaže, žive u policijskoj državi. Smit podvlači da kršenje ljudskih prava u kontekstu borbi protiv pobunjenika nije ništa novo i da vlasti „rutinski optužuju ovu etničku grupu za spregu s naoružanim ekstremistima s istom lakoćom kojom rutinski odbacuju optužbe za zloupotrebu ljudskih prava”.

Nova vlada s prvim civilnim predsednikom posle 1962. godine na čelu, od vojne hunte nasledila je i ovaj, večiti problem – položaj etničke grupe Rohange koju Mjanmar ne priznaje. Oni u ovoj zemlji nemaju državljanstvo niti pasoše, a za budiste su ilegalni imigranti iz Bangladeša koje je britanska kolonijalna vlast naselila u 19. veku.  Termin Rohange ondašnjem većinskom stanovništvu je sporan i svako ko ih tako naziva, po njima, priznaje da su starosedeoci i da postoje kao zasebna etnička grupa.

Liderka sada vladajuće Nacionalne lige za demokratiju Aung San Su Ći, koja je disidentskom harizmom pre godinu dana povela narod u istorijske pobedonosne izbore, ćutala je o pogromu ove muslimanske manjine. Dobitnica Nobelove nagrade za mir Su Ći tvrdila je tada da su domove zbog vojne hunte napuštali svi, ne samo manjinske zajednice, zbog čega je trpela kritike nobelovaca dalaj-lame, Dezmonda Tutua i brojnih svetskih medija.

Njen uticaj u postojećoj vladi je ogroman. Kako nije postala predsednica zbog ustavnih odredbi koje propisuju da strani državljanin ili onaj ko u najužoj porodici ima članove rođene u inostranstvu ne može biti na čelu države, Su Ći je dobila funkciju državnog savetnika i ministra spoljnih poslova.

Zbog nedeljnih dešavanja je razgovarala s bezbednosnim zvaničnicima i rekla im, piše Rojters, da „pažljivo rukuju ovom tematikom i da se striktno drže zakona”.

Zvaničnici u Bangladešu kažu da je posle nedeljnog napada Mjanmar zatvorio granicu, a policija ne izuzima i mogućnost da su pokretač zapravo metamfetamini. Policija je u ovom području u septembru zaplenila oko šest miliona pilula metamfetamina.

Obama ukinuo sankcije Mjanmaru

Nakon višegodišnjeg otopljavanja diplomatskih odnosa dve zemlje, američki predsednik Barak Obama odlučio je da ukine sankcije Mjanmaru. Obama je prošlog meseca najavljivao da bi se ovo moglo uskoro desiti jer se situacija u poslednje vreme izmenila budući da se nova vlast trudi da unapređuje demokratiju.

AP prenosi da je šef Bele kuće povukao ovaj potez pošto se u septembru u Vašingtonu sreo s Aung San Su Ći koja je tada zatražila ukidanje ekonomskih blokada.

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.