Petak, 24.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Jezikofil – elektronsko i štampano negovanje jezika

Jezikofil – elektronsko i štampano negovanje jezika
Ћирилично иницијално писмо КОТЕЖ (Дарко Новаковић)

Na  Saj­mu knji­ga 2016. go­di­ne po­ja­vi­la se knji­ga Je­zi­ko­fil, auto­ra Sve­tla­ne Sli­jep­če­vić, Slo­bo­da­na No­vok­me­ta i Ma­ri­ne Ni­ko­lić. Knjiga no­si i lo­go ak­ci­je Ne­guj­mo srp­ski je­zik i pred­sta­vlja iz­bor do­bro oda­bra­nih krat­kih tek­sto­va, za ovu pri­li­ku i ne­što pre­ra­đe­nih, sa isto­i­me­ne in­ter­net stra­ni­ce ko­ju već tri go­di­ne ure­đu­je i ude­ša­va ova autor­ska gru­pa. Tek­sto­vi se ba­ve ak­tu­el­nim je­zič­kim ne­do­u­mi­ca­ma – gra­ma­tič­kim i pra­vo­pi­snim pro­ble­mi­ma sa­vre­me­nog srp­skog je­zi­ka. Ta­ko se mo­že re­ći da je knji­ga, za­pra­vo, oda­bra­ni iz­vod iz saj­ta Je­zi­ko­fil, i da mo­že bi­ti do­bar pod­set­nik za obu­ku onih ko­ji­ma je sta­lo do je­zič­ke pra­vil­no­sti i je­zič­ke kul­tu­re, ali i do ot­kla­nja­nja je­zič­kih ne­do­u­mi­ca.

U uvod­noj na­po­me­ni auto­ri is­ti­ču da je ova in­ter­net stra­ni­ca „re­zul­tat že­lje osni­va­ča da se na jed­nom me­stu pri­stu­pi je­zi­ku i je­zič­koj kul­tu­ri na na­uč­no­po­pu­la­ran na­čin”. Tek­sto­vi (ob­ja­šnje­nja) su pri­re­đe­ni ta­ko da bu­du la­ko ra­zu­mlji­vi naj­ši­roj pu­bli­ci, bez ob­zi­ra na obra­zo­va­nje i ni­su na­me­nje­ni sa­mo je­zič­kim struč­nja­ci­ma, već svi­ma ko­ji­ma je sta­lo do va­lja­nog je­zič­kog iz­ra­za i u go­vo­ru i u pi­sa­nju.
Pri­lo­zi su po­sve­će­ni raz­li­či­tim pi­ta­nji­ma srp­skog je­zi­ka i nje­go­ve nor­me, ba­ve se gra­ma­ti­kom u užem i ši­rem smi­slu, lek­si­ko­lo­gi­jom, lek­si­ko­gra­fi­jom, pra­vo­pi­som, sin­tak­som... U pi­ta­nju su pra­vi­la iz gra­ma­ti­ke i pra­vo­pi­sa srp­skog je­zi­ka, de­fi­ni­ci­je stra­nih i no­vih re­či (oslu­ški­va­nje sva­ko­dnev­nih ak­tu­el­no­sti iz me­dij­skog ži­vo­ta ko­je se je­zič­ki in­ter­pre­ti­ra­ju, što pod­ra­zu­me­va pra­će­nje i de­fi­ni­sa­nje no­vih re­či ko­je ula­ze u je­zik, ne­po­zna­tih re­či ko­je se po­gre­šno upo­tre­blja­va­ju i raz­re­ša­va­nje ne­do­u­mi­ca u ve­zi sa sva­ko­dnev­nim je­zič­kim pro­ble­mi­ma), ali i prak­tič­ni pred­lo­zi i sa­ve­ti u ve­zi sa lek­tu­rom tek­sto­va raz­li­či­tih sti­lo­va. Ob­ja­šnje­nja su na­me­nje­na svi­ma ko­ji se in­te­re­su­ju za je­zič­ku kul­tu­ru i že­le da sa­zna­ju ne­što no­vo o je­zi­ku – stu­den­ti­ma, đa­ci­ma, lin­gvi­stič­kim en­tu­zi­ja­sti­ma, ali i pi­sci­ma, ured­ni­ci­ma, pro­fe­so­ri­ma i na­stav­ni­ci­ma, lek­to­ri­ma, za­po­sle­nim u me­di­ji­ma itd. Stil ko­jim su pi­sa­ni pri­lo­zi je na­uč­no­po­pu­la­ran, ne­ma na­uč­ne pre­ten­zi­je, već je osnov­ni cilj da se na je­dan „la­gan”, pri­jem­čiv, po­ne­kad du­ho­vit na­čin naj­ši­rem kru­gu či­ta­la­ca pri­bli­že ne­ke lin­gvi­stič­ke te­me.
Knji­ge ima ukup­no 150 pri­lo­ga (čla­na­ka) ko­ji su ras­po­re­đe­ni u de­vet po­gla­vlja:
Pr­vo po­gla­vlje je na­slo­vlje­no pi­ta­njem: Ko je? i u nje­mu se na­la­ze ob­ja­šnje­nja ma­nje po­zna­tih re­či ili ma­nje po­zna­tih zna­če­nja od­re­đe­nih re­či ko­je ime­nu­ju čo­ve­ka, ne­ku nje­go­vu dru­štve­nu ulo­gu, oso­bi­nu i sl. (sa­pi­o­sek­su­a­lac, om­bud­sman, bot, taj­kun, šu­ša, hoh­šta­pler, pro­vo­da­dži­ja, tu­dum...).
Dru­go po­gla­vlje ima na­slov: Šta je? i oku­plja tek­sto­ve ko­ji se ba­ve lek­se­ma­ma ko­je se ret­ko upo­tre­blja­va­ju, ar­ha­ič­nim i žar­gon­skim lek­se­ma­ma, re­či­ma stra­nog po­re­kla, neo­lo­gi­zmi­ma i sl. iz raz­li­či­tih sfe­ra čo­ve­ko­vog sva­ko­dnev­nog ži­vo­ta (sel­fi, tro­lo­va­nje, spi­no­va­nje, dron, cen­zu­ra, gen­tri­fi­ka­ci­ja, leks spe­ci­ja­lis, port­felj, sef­te, po­grom, cr­no­ma­njast...).
Tre­će po­gla­vlje za­in­te­re­so­va­ne pi­ta i ob­ja­šnja­va: Šta zna­če ovi iz­ra­zi? i ba­vi se po­re­klom, zna­če­njem i mo­ti­va­ci­jom broj­nih iz­ra­za, ma­nje ili vi­še uobi­ča­je­nih fra­ze­o­lo­gi­za­ma, ko­ji se mo­gu na­ći u raz­li­či­tim funk­ci­o­nal­nim sti­lo­vi­ma (Vr­zi­no ko­lo, sve u 16, lu­di(a) Na­sta, na­bi­ti ne­ko­me ro­go­ve, ku­si psi, ka­kvi ba­kra­či, ni­kom po­ni­ko­še, pa­ri­ti oči, gluv kao top, ni za jo­tu, žu­ta mi­nu­ta, igle­ne uši itd.).

Ob­ja­šnje­nja su na­me­nje­na svi­ma ko­ji se in­te­re­su­ju za je­zič­ku kul­tu­ru i že­le da sa­zna­ju ne­što no­vo o je­zi­ku – stu­den­ti­ma, đa­ci­ma, lin­gvi­stič­kim en­tu­zi­ja­sti­ma, ali i pi­sci­ma, ured­ni­ci­ma, pro­fe­so­ri­ma i na­stav­ni­ci­ma, lek­to­ri­ma, za­po­sle­nim u me­di­ji­ma itd. 

Če­tvr­to po­gla­vlje na­slo­vlje­no je: Ka­ko upo­tre­blja­va­mo ove re­či? i ob­ja­šnja­va  raz­li­či­tu upo­tre­bu re­či, pre­i­spi­tu­je ne­u­sa­gla­še­na nor­ma­tiv­na re­še­nja i nu­di mo­gu­ća (mi­nut ili mi­nu­ta, či­tač ili či­ta­lac, usi­sa­va­ti usi­si­va­čem, da li se ča­ra­pe obu­va­ju ili obla­če, da li po­sto­ji po­zi­ci­ja i opo­zi­ci­ja, pre­pod­ne ili pre pod­ne itd.)
Na­slov pe­tog po­gla­vlja je: Oda­kle nam? i ov­de se auto­ri ba­ve pr­ven­stve­no eti­mo­lo­gi­jom, da­kle, po­re­klom re­či ko­je sva­ko­dnev­no upo­tre­blja­va­mo (evro, knap, kao ba­ja­gi, kvit, na­tur­ščik, gušt, na­u­štrb,  šla­gvort, ćar, fe­tiš, pla­gi­jat, ba­raž, ok, saj­ber, sa­baj­le...).
Še­sto po­gla­vlje je na­slo­vlje­no pi­ta­njem: Šta će­mo s ovom kon­struk­ci­jom? i u nje­mu se go­vo­ri o kon­struk­ci­ja­ma ko­je se naj­če­šće ne­pra­vil­no upo­tre­blja­va­ju, pa se da­ju pred­lo­zi i pre­po­ru­ke za pra­vil­nu upo­tre­bu, ali i uka­zu­je na ne­ke is­prav­ne kon­struk­ci­je ko­je se ne­ret­ko, zbog raz­li­či­tih pred­ra­su­da, sma­tra­ju ne­pra­vil­nim (da li je sre­ća uža­sna, če­ka­ti u re­du, bi­ti na te­le­fo­nu, s ob­zi­rom da, ka­fa za po­ne­ti, kon­tak­ti­ra­ti ne­ko­ga ili sa ne­kim...).
Sed­mo po­gla­vlje od­go­va­ra na pi­ta­nje: Ka­ko zo­ve­mo po­zna­to i ne­po­zna­to, pri­do­šlo iz dru­gih je­zi­ka? i za­pra­vo se ba­vi tran­skrip­ci­jom stra­nih, če­sto­po­mi­nja­nih, ime­na iz dru­gih je­zi­ka (Me­dve­dev, Pi­za i Pi­sa, Vi­li­jam, Vi­li­jem ili Vi­ljem Šek­spir, Ci­pras, Man­de­la, pa­pa...).
U osmom po­gla­vlju na­la­zi­mo od­go­vo­re na uvek ak­tu­el­no pi­ta­nje: Ka­ko da na­pi­še­mo da ne po­gre­ši­mo? i ono oku­plja tek­sto­ve ko­ji se ba­ve pra­vo­pi­snim pi­ta­nji­ma, pr­ven­stve­no onim ko­ja su sla­bi­je za­stu­plje­na u po­sto­je­ćim pri­ruč­ni­ci­ma ili iza­zi­va­ju ne­do­u­mi­ce zbog plu­ra­li­zma u re­še­nji­ma (imejl, veb, on­lajn, sva­ko­dne­vi­ca, mar­šru­ta, po­set­ni­ca itd.).
De­ve­to po­gla­vlje ba­vi se pra­vo­pi­snim ne­do­u­mi­ca­ma i na­slo­vlje­no je: Ka­ko da pro­me­ni­mo i da ne po­gre­ši­mo? i u ovom po­gla­vlju se go­vo­ri o nor­ma­tiv­noj upo­tre­bi pro­men­lji­vih re­či, uka­zu­je se na nor­ma­tiv­ne pre­po­ru­ke i pra­vo­pi­sne ne­do­u­mi­ce ko­je se mo­gu ja­vi­ti u nji­ho­voj pro­me­ni kroz pa­de­že i sl. (Oebs, Une­sko, fi­jat, mo­le­ban, ma­ti i kći, Be­o­gra­đan­ka...).
Pri­li­kom pi­sa­nja knji­ge i iz­bo­ra čla­na­ka auto­ri su kon­sul­to­va­li, to ni­je spor­no, re­le­vant­nu li­te­ra­tu­ru (gra­ma­ti­ke, reč­ni­ke i pra­vo­pis), ka­ko onu nor­ma­ti­vi­stič­ku, ta­ko i onu ko­ja spa­da u je­zič­ke sa­vet­ni­ke, je­zič­ke po­uč­ni­ke i onu ko­ja mo­že ot­klo­ni­ti is­tra­ži­va­ne je­zič­ke ne­do­u­mi­ce. To ovoj knji­zi da­je do­dat­nu vred­nost i ja­ča nje­ne struč­ne i upo­treb­ne kva­li­te­te. U ce­li­ni je pri­jem­či­va i upo­tre­blji­va, pi­sa­na je struč­no i po­u­zda­no i da­je lep do­pri­nos na­šoj je­zič­koj kul­tu­ri. 
Ra­đe­na je bri­žlji­vo, s le­pim je­zič­kim ose­ća­njem za me­ru, ali uvek s ja­snom na­me­rom da pod­u­či i da ot­klo­ni di­le­mu. Ob­ja­šnje­nja su ja­sna i ko­rekt­na, pri­me­ri su do­bro oda­bra­ni, vr­lo ak­tu­el­ni i to ru­ko­pi­su da­je do­dat­nu vred­nost.
Si­gur­ni smo da će knji­ga Je­zi­ko­fil na­ći svo­je me­sto kod či­ta­la­ca, da će bi­ti kon­sul­to­va­na i ti­me do­pri­ne­ti da ko­mu­ni­ci­ra­mo s ma­nje gre­ša­ka i bar ma­lo una­pre­di­mo je­zič­ku kul­tu­ru. Ovaj pri­ruč­nik nu­di tu mo­guć­nost i ve­ru­jem da će na za­do­volj­stvo svih ta pri­li­ka bi­ti is­ko­ri­šće­na.  Ra­du­je­mo se i što knji­ga no­si lo­go ak­ci­je Ne­guj­mo srp­ski je­zik i to će bi­ti do­dat­no sna­že­nje jed­ne od­go­vor­ne i ozbilj­ne ak­ci­je.
Knji­gu je iz­da­la iz­da­vač­ka ku­ća Klett, opre­mlje­na je vr­lo do­brim ilu­stra­ci­ja­ma i vo­le­li bi­smo ako stig­ne do onih ko­ji­ma je pr­ven­stve­no na­me­nje­na.¶
Fi­lo­lo­ški fa­kul­tet Uni­ver­zi­te­ta u Be­o­gra­du

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.