Istorijat spomenika Beogradske tvrđave na 44 table
Zašto Beogradska tvrđava i Kalemegdan nisu sinonimi, koju je kapiju u Donjem gradu projektovao arhitekta Baltazar Nojman, kada je sagrađena Sahat kula? Odgovore na ova pitanja više od dva miliona gostiju, koliko godišnje obiđe najveći spomenički kompleks u prestonici, ne mora više da traži od turističkih vodiča, listajući enciklopedije i internet stranice. Jer, konačno su na Beogradskoj tvrđavi postavljene 44 informativne table – sa detaljima o istorijatu spomenika i objekata na prostoru od 62 hektara od kojih je svega 13 odsto istraženo. Njih četiri na srpskom i engleskom jeziku opisuju celine kompleksa: Park Kalemegdan, Mali Kalemegdan, Gornji i Donji grad. Izrađene su i na Brajevom pismu tako da slepi i slabovidi mogu da čitaju tekst.
Na 15 horizontalnih dvojezičnih tabli uneseni su najznačajniji podaci o dva ili više spomenika poput Kralj kapije i Velikog ravelina, dok 25 vertikalnih posetioce informiše o pojedinačnim objektima kao što je Spomenik zahvalnosti Francuskoj.
Sve table koje će danas predstaviti ministar turizma Rasim Ljajić i čelnici grada izrađene su od čelika sa betonskim temeljom, ističu u JP „Beogradska tvrđava” koje upravlja riznicom dvomilenijumske prošlosti prestonice.
Ovaj projekat vredan je 3,5 miliona dinara, od čega je tri miliona obezbedilo resorno ministarstvo, a ostatak „Beogradska tvrđava”.
Na tvrđavi, koja od 1979. uživa status kulturnog dobra od izuzetnog značaja, sledeće godine biće postavljena turistička signalizacija radi lakšeg snalaženja na ovom gradskom dragulju.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


