Petak, 24.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Od državnog monopola gori je samo privatni

Predlog zakona o komunalnim delatnostima poslanici bi trebalo dobro da „pretresu”, jer svaka brzopletost i nedorečenost – skupo će nas koštati
Od državnog monopola gori je samo privatni
Приватници ушли у 24 локална комунална предузећа (Фото Д. Јевремовић)

Rasprava o Predlogu zakona o komunalnim delatnostima u Skupštini Srbije počinje danas. Ako ga poslanici usvoje, od ukupno 15 komunalnih usluga, privatnicima bi bilo omogućeno da devet pružaju kao koncesionari, a šest kao „ortaci” sa državom na osnovu uloženog kapitala u zajedničko preduzeće po modelu javno-privatnog partnerstva.

Koliko će poslanici raspravljati o ovoj tački dnevnog reda i kakav će na kraju biti konačni tekst novog zakona o komunalni delatnostima – ostaje da se vidi. U javnoj raspravi svoje interese su branili predstavnici zaposlenih u komunalnim preduzećima, kao i zainteresovani investitori. Utisak je da interes građana nije došao do izražaja. Zato od poslanika očekuju da Predlog zakona o komunalnim delatnostima dobro „pretresu”. Jer, svaka brzopletost i nedorečenost – skupo će nas koštati.

Nikome ne pada na pamet da osporava nameru države da omogući konkurenciju i ulaganje privatnog kapitala u oblast komunalnih usluga. Pogotovu kad se zna da gradovi i opštine često nemaju para da održavaju i obnavljaju ni postojeću opremu, a kamo li da ulažu u razvoj. Ali, nikako ne sme da nam se dogodi ono što nam se već dešavalo „u sopstvenom dvorištu”, kao ni ono što se desilo u Bugarskoj i Rumuniji, a što je predlagaču novog zakona dobro znano.

Upućeni tvrde da je od državnog monopola gori samo privatni monopol. Nekontrolisanim ulaskom privatnog kapitala u komunalnu oblast navedene države su izgubile kontrolu nad komunalnom infrastrukturom.

U Srbiji je zakonom omogućeno takozvano javno-privatno partnerstvo, što je, zapravo, ortakluk privatnika i opština u komunalnim delatnostima. Na ovaj način se upravlja otpadom u 24 opštine, a privatne firme gazduju sa četiri sanitarne deponije – u Kikinda, Lapovu, Jagodinu i Leskovcu. U poslovnom udruženju komunalnih preduzeća „Komdel” kažu da su iskustva različita. Ima primera da privatni partneri izvršavaju svoje ugovorom preuzete obaveze na opšte zadovoljstvo. U drugim je ovaj vid pružanja komunalnih usluga krenuo loše, kod trećih su se nesporazumi između ugovornih strana pojavili kasnije. Bilo je nevolja u Leskovcu, Kikindi, Kovačici, Smederevskoj Palanci, Kanjiži, Žagubici...

U Malom Crniću privatni partner koji je iznosio smeće povukao se iz posla, a ista ili slična sudbina zadesila je i četiri okolne opštine.

– Najgore su prošli građani Zaječara – podseća Lazar Krnjeta, izvršni direktor „Komdela”. – Privatnik je odustao od ugovorenog javno-privatnog partnerstva. Građani su usred zime ostali bez grejanja, a opštini su ostali silni dugovi.

Loše iskustvo sa koncesionarima imaju Budimpešta, Sofija i Segedin, koji su bili prinuđeni da otkupljuju vodovode koje su dali koncesionarima na višedecenijsko upravljanje. Sofija ima problema i sa privatnikom kome je poverila da sakuplja i odvozi komunalni otpad. U slovačkoj Banskoj Bistrici stranoj kompaniji data je koncesija na deponiju, što je poboljšalo postupanje sa otpadom, ali je proizvelo i nagli rast cena.

Kod javno-privatnog partnerstva i koncesija preti opasnost od takozvanog fiskalnog rizika. Sklapanjem nepovoljnog ugovora budžet lokalne samouprave ili države može biti na šteti. To se desilo u Mađarskoj i Portugaliji. Otuda strah od koncesija.

Prema mišljenju Tatjane Pavlović-Križanić, stručnjaka za javno-privatna partnerstva u USAID-ovom programu održivog lokalnog razvoja, neke koncesije kod nas su loše prošle zato što su javne vlasti bile bez dovoljno znanja. Ambiciozno se ulazilo u velike projekte bez temeljne pripreme i dobrih kost-benefit analiza. Ugovori se najčešće raskidaju zato što nisu dobro regulisani odnosi među partnerima, a privatnici nisu dovoljno upoznati sa poslovanjem u Srbiji. Očekuju da im se uloženo brzo vrati, u prvih nekoliko godina, što je nerealno.

Prema studiji Svetske banke, koja je obradila učešće privatnog sektora u izgradnji infrastrukture u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi, ključni elementi uspeha javno-privatnih partnerstava su: umerenost planiranja izgradnje, što znači da velike projekte treba graditi po fazama. Zatim, izrada sveobuhvatnih studija izvodljivosti sa solidnim finansijskim analizama i odgovarajuća podela rizika. Prebacivanje većeg dela rizika na privatni sektor obično povećava ukupne troškove.

Predlagač novog zakona o komunalnim delatnostima smatra da će privatne firme i konkurencija obezbediti kvalitetnije komunalne usluge i da Predlog zakona „ne unosi nove elemente na osnovu kojih bi troškovi korisnika bili veći od dosadašnjih”.

U „Komdelu” tvrde da su najrazvijenije evropske države zadržale kontrolu nad najvažnijim komunalnim servisima. U Švedskoj, Holandiji i Austriji komunalna preduzeća su u državnom vlasništvu dok su u Francuskoj i Italiji mešovita društva sa većinskim državnim kapitalom.

Komentari11
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.