Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
FILATELIJA

Božić na markama

Prigodno izdanje posvećeno najradosnijem hrišćanskom prazniku sadrži prikaze sa freske „Rođenje Hristovo” iz manastira Gradac
Božić na markama
Издање „Божић” садржи две марке, номинала 23 и 100 динара (Фото „Пошта Србије”)

U skladu sa dobrim poslovnim običajem da svojim korisnicima omogući slanje božićnih i novogodišnjih čestitki koje su frankirane markama sa prigodnim, prazničnim motivima, „Pošta Srbije” pustila je u opticaj prigodno izdanje posvećeno Božiću još 18. oktobra 2016. godine.

Kao i ranijih godina, prigodno izdanje „Božić” sadrži dve marke, nominala 23 i 100 dinara.

Prva, namenjena frankiranju pošiljaka u domaćem saobraćaju, štampana je u tiražu od 215.000, dok je marka nominale 100 dinara, namenjena za slanje pošiljaka u inostranstvo, štampana u tiražu od 100.000.

Obe marke dostupne su na šalterima pošta u tabacima od po 25 komada.

Izdanje je grafički obradila Nadežda Skočajić, akademski slikar grafičar, kreator maraka „Pošte Srbije”, a stručnu saradnju u realizaciji pružila je Žička eparhija Srpske pravoslavne crkve. Marke i koverat, koji prati ovo izdanje, štampao je tehnikom višebojnog ofseta Zavod za izradu novčanica i kovanog novca iz Beograda.

Na markama i koverti prikazani su detalji freske „Rođenje Hristovo” iz manastira Gradac. Podsetimo, Gradac, Blagoveštenski manastir u dolini Ibra, zadužbina je kraljice Jelene Anžujske, žene srpskog kralja Uroša Prvog.

Manastirski kompleks završen je oko 1276. godine. Crkva je izgrađena od tesanog kamena sa bitnim obeležja raške stilske grupe. Živopis, očuvan samo u fragmentima, ubraja se u dragocena dela srpskog srednjovekovnog nasleđa.

Kompozicije izvedene na zidovima odišu monumentalnošću, a među njima se izdvaja „Rođenje Hristovo”, svojim narativnim prikazom, sa centralnim motivom Bogorodice sa malim Hristom, koje okružuju prizori: najavljivanje pastirima, kupanje novorođenog Hrista i poklonjenje pastira, zatim posebno dolazak i povratak tri mudraca, san Josifov, bekstvo u Egipat, ispitivanje učenih, prijem mudraca i pokolj dece u Vitlejemu.

Manastirski kompleks je rekonstruisan, a živopis je konzerviran u periodu od 1962. do 1973. godine. Posle izgradnje novog konaka 1990. godine, u manastiru je obnovljen duhovni život.

Inače, hrišćanski svet praznik Rođenja Hristovog svetkuje 25. decembra, ali tri pravoslavne patrijaršije – Jerusalimska, Ruska i Srpska vreme računaju po julijanskom kalendaru, pa zbog razlike od 13 dana, ovaj praznik slave 7. januara.

Kojeg god se datuma slavio, Božić je jedan od najznačajnijih i najradosnijih hrišćanskih praznika, a njegova poruka je poruka mira i ljubavi.

Kod nas se Božić slavi tri dana.

Na dan uoči Božića, Badnji dan, unosi se badnjak od hrastovog drveta u kuću, pali se kandilo, prostire slama i stavljaju se slatkiši, suvo voće i novčići. Slama simbolizuje jasle u kojima je Isus rođen.

Badnjak je simbol dugovečnosti i čvrstine trajanja hrišćanstva, ali i toplote ljubavi koju nam Hristos donosi svojim rođenjem. Na sam dan Božića, rano ujutru, zvone zvona na hramovima i objavljuju dolazak i rođenje Hristovo.

Narod odlazi u crkvu na božićnu liturgiju i svi se pozdravljaju rečima „Hristos se rodi” i „Vaistinu se rodi”.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Zoran Markovic
Zaista divan clanak i lepe marke. Ali i jedna primedba gospodji Nadezdi Skocajic. Lepo je sto su oba pisma ravnopravna, i sto se dve marke dizajniraju sa dva pisma. Takodje, moze se razumeti i sto je veca nominala radjena latinicom, jer je namenjena inostranom postanskom saobracaju. Lepo je i sto je na marki od 23 dinara nominale, radjenom cirilicom, sitnim slovima ponovljen naziv zemlje latinicom. Ali zasto onda na marki nominale 100 dinara, naziv Srbija nije ponovljen sitnim slovima cirilicom? Ako su oba pisma jednaka i ravnopravna, neka tako i bude.
Mihajlo Curcic
Лепа вест и леп чланак. Мир Божији, Христос се роди!

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.