Četvrtak, 11.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dnevnik Bogdana Crnobrnje

Objavljene beleške Titovog generalnog sekretara o organizaciji Prve konferencije Pokreta nesvrstanih
Dnevnik Bogdana Crnobrnje
Индијски амбасадор предаје акредитиве Титу у присуству Вељка Мићуновића и Богдана Црнобрње, 1961. (Фотографија из књиге „Неочекивана промјена”)

Reditelj Stanko Crnobrnja objavio je nedavno dnevnik svog oca Bogdana, posleratnog diplomate i generalnog sekretara predsednika SFRJ Josipa Broza. Bogdan Crnobrnja ostavio je beleške o tome kako je kao neposredni Titov saradnik učestvovao u organizaciji Prve konferencije Pokreta nesvrstanih 1961. u Beogradu. Dnevnik je objavljen pod nazivom „Neočekivana promjena”.

U predgovoru knjige Stanko Crnobrnja piše da je reč o materijalu koji ima značajnu istoriografsku vrednost.

– Dnevnik iz prve ruke opisuje proces stvaranja „nesvrstanih”, i u njemu se nalaze i pojedini detalji koji do sada nisu bili poznati ni široj, ni stručnoj javnosti. Tu su i zanimljivi opisi Tita i njegovog delovanja u nizu najrazličitijih situacija, i to od složenih političkih, spoljnopolitičkih i partijskih, do privatnih i ličnih. Treće, delimično se otkriva i sistem organizacije života i rada Tita i njegovog okruženja, sa prikazima najznačajnijih aktera iz domaćeg političkog života – ističe Stanko Crnobrnja, dodajući da većina od preko 200 fotografija u knjizi do sada nije prikazana u javnosti.

Bogdan Crnobrnja Tolja rođen je 1919. u Perni, opština Vrgin Most, u tadašnjoj Austrougarskoj, današnjoj Hrvatskoj. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Član KPJ postaje 1941. godine. U koncentracionom logoru Stara Gradiška ustaše mu ubijaju oca i majku. Odlazi u partizane gde postaje politički komesar. U ratu je tri puta ranjavan.

Od 1946. do 1951. godine bio je zamenik saveznog ministra za spoljnu trgovinu Milentija Popovića, a do 1954. pomoćnik ministra inostranih poslova Edvarda Kardelja. Posle toga postaje ambasador Jugoslavije u Indiji. Pripremao je prvu posetu Tita Indiji, a organizovao i posetu Nehrua Jugoslaviji 1955.

Kao Titov generalni sekretar (1961–1967) Bogdan Crnobrnja učestvovao je na svim predsednikovim putovanjima u Brazil, Čile, Boliviju, Peru, Meksiko, SSSR, SAD, Poljsku, Finsku, Istočnu Nemačku, Austriju, Bugarsku, Egipat, Čehoslovačku, Mađarsku, Rumuniju, Sudan, Alžir, Norvešku, Indiju. Ambasador u SAD bio je u periodu 1967–1971.

U svom dnevniku Crnobrnja piše da su na Prvoj konferenciji nesvrstanih u Beogradu učestvovali šefovi država: Avganistana, Alžira, Burme, Etiopije, Gane, Gvineje, Indije, Jemena, Jugoslavije, Kambodže, Konga, Kube, Libana, Maroka, Nepala, Saudijske Arabije... Cilj sastanka je bila razmena gledišta o međunarodnim problemima u cilju efikasnijeg doprinosa miru i bezbednosti u svetu. Udružili su se protiv imperijalizma, neokolonijalizma i fokusirali se na iskorenjivanje siromaštva i ekonomski razvoj. Navedeno je i da su strani studenti dolazili iz nesvrstanih zemalja da studiraju u Jugoslaviji kako bismo preko tih mladih ljudi, koji će sutra imati uticaj u ekonomskom i političkom životu, ostvarili naše interese u tim državama... Suizdavač knjige je Muzej istorije Jugoslavije.

Komentari11
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

bane
Gde se moze kupiti ovo dragoceno delo Bogdana Crnobrnje ?
Данко Перић
Дане Ако је Богдан Црнобрања рођен 1919. у Перни код Вргин Моста, то мјесто је тада било у Краљевини СХС, а не у АУ Монархији. СХС је формирана 1. децембра претходне 1918. године и у њу је ушао Кордун, за разлику од дијелова Далмације и неких других крајева прететжно насељених Србима, који су, по Лондонском споразуму, привремено припали Краљевини Италији, како би се Рим приволио да уђе у Први свјетски рат.
proleter
Ovi što okaljavaju komuniste ili su rođeni posle ovih građanskih ratova u bivšim SFRJ republikama ili su muljare kojima komunisti nisu dali da muljaju sopstveni narod.Sad kod nas može svako iole pošten videti kako se stiče ogroman kapital i da se to ne može steći poštenim putem već otimanjem i švercom,kao i pre dr.sv rata. A što se tiče Stanka Crnobrnje da je htio neke benefite ne bi služio JNA u Vrhnici bogu iza nogu već bi bio u Beogradu u gardi.Bio sam sa njim u kantini u Vrhnici i pio pivo 1978 god.Toliko moji komunomrsci,braćo nepopravljiva.
sibirski slavuj
Zato ste i izgubili od teritorijalne odbrane Slovenije, a kasnije i od svih drugh vatrogasaca sto ste pili pivo a niste naucili da ratujete. Nije ni cudo sto se takozvana, propala JNA raspala. U oficirske kantine obicna vojska nije mogla da ulazi.
Djordje Konjikovic
Tacno je da u Jugoslaviji tada nije bilo demokratije, ali na internacionalnom planu, pokret nesvrstanih je imao izuzetnu ulogu. Knjiga Stanka Crnobrnje je dobrodosla da nas podseti da su Josip Broz i njegovi ljudi na svetskoj sceni u to vreme postigli zavidan istorijski uspeh. Hvala Stanku i Muzeju istorije Jugoslavije.
Ilic Momcilo
Vidim da su ovi komentari opsednuti mrznjom prema komunistima,Titu,pravom antifasizmu i socijalizmu. Zato bih molio redakciju, ako je moguce,da objavi moj danasnji ne objavljeni komentar, u kome se iskreno nudim kao dobrovoljna i poslednja zrtva, radi omogucavanja mira i psiholoske stabilnosti i psiholoskog zadovoljstava, u cilju otklanjanja patoloskih procesa koji jos uvek zahvataju znacajni broj ljudi. Podrzavam ih iz prostog razloga sto je nestankom omrazenog tipa ljudi,koje ne trba vise pominjati,doslo do neslucenog svetskog mira i apsolutne svetske srece izazvane tim mirom. Evo, vec celih fantasticnih minut-ipo nismo culi ni za jedo masovno ubistvo ili teroristicki akt. Jos jednom molim redakciju da pomogne rasterecenju i umirenju ovih ljudi, objavom mog komentara, cime bismo i Vi i ja doprineli kraju i nestanku more koja mori nase sugradjane.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.