Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Led okovao dunavski rukavac

Vlasnici plovila zabrinuti da se ne ponovi 2012. godina kada je topljenje leda uništavalo sve pred sobom. – U akciji lomljenja i uklanjanja učestvovala dva broda potiskivača – „Topčiderka” i „Topola”
Led okovao dunavski rukavac
(Фото Мики Величковић)

Led koji je u prethodna tri dana okovao dunavski rukavac zabrinuo je stotinak vlasnika brodića, splavova i objekata na vodi. Oni se plaše da bi mogla da im se ponovi 2012. godina kada je usled topljenja leda oštećen veliki broj čamaca i brodića, uništen most između dve marine, potonuo splav...

– Gledamo u nebo i brinemo šta će da se dogodi kada krene led. Brodići su nam privučeni uz šlep, gde još možemo svakodnevno da ih obilazimo čamcima i razbijamo led oko njih. Za to je, ipak, potreban ledolomac, koji mi u gradu nemamo. U Srbiji postoji samo jedan brod ove vrste i on se nalazi ispred Đerdapa, zbog rada hidroelektrane – kaže Željko Nikolić, sidraš u marini „4. juli”, i ističe da naši susedi, Mađari taj problem nemaju.

– Oni imaju više ledolomaca koji preventivno plove rekom i razbijaju zaleđenu vodu – kaže Nikolić.

Led koji je okovao plovila debljine je oko četiri, pet centimetara. Ta debljina nije zabrinjavajuća, ali ona, objašnjava Nikolić, može da napravi veliku štetu.

– U slučaju da se ponovi 2012. godina, opstanak većine nas biće ugrožen jer smo mi grupa građana. Trenutno je u našoj marini uz šlep privezano tridesetak brodića. Postoji još nekoliko marina, ali i veći broj restorana i splavova. Ukupno je u marinama smešteno oko stotinak plovila – napominje Nikolić.

Zbog situacije koja je nastala u ovom delu Zemuna su u akciji lomljenja i uklanjanja leda u rukavcu kod Velikog ratnog ostrva učestvovala dva broda – „Topčiderka” i „Topola”.



Rukavac Dunava između šetališta kod hotela "Jugoslavija" i Velikog ratnog ostrva (Foto M. Galović)

Na „Topčiderki” je održana i sednica Gradskog štaba za vanredne situacije kojoj su prisustvovali Siniša Mali, gradonačelnik, Nikola Nikodijević, predsednik Skupštine grada, Ivan Tejić, direktor JKP „Beograd put”, Goran Aleksić, direktor JKP „Beogradske elektrane”, Dragan Đorđević, direktor JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”, Miodrag Bogdanović, direktor JKP „Gradska čistoća”, i Darko Glavaš, direktor „Beokom servisa”. 

– Sva javna preduzeća uradila su svoj deo posla kako treba. Najveći problemi nastaju zbog pucanja azbestnih vodovodnih cevi, starih i do 50 godina – rekao je Mali.

Kako je gradonačelnik precizirao, ovolika količina leda nije viđena na gradskim rekama od 2012. godine i zato je uputio apel vlasnicima plovnih objekata da očiste sneg i led oko njih, što je i njihova zakonska obaveza. On je naglasio i da svi prihvatni centri iz svih 17 odeljenja Centra za socijalni rad dežuraju non-stop i imaju mobilne ekipe.

– Kontaktirali smo više od 700 domaćinstava koja su po našim procenama ugrožena. Reč je o samačkim domaćinstvima u kojima žive starije osobe. Dopremamo im hranu, vodu i sve što je neophodno kako ne bi izlazili napolje.

Cevi pucaju više nego obično

Broj kvarova na vodovodnoj mreži dvostruko je veći od uobičajenog. Samo za vikend bilo ih je oko 40.

– Reč je o najsloženijoj vrsti kvara zbog koje moramo da angažujemo mehanizaciju i kopamo zemlju – kažu u „Vodovodu” i dodaju da u kućama češće dolazi do smrzavanja vodovodnih instalacija nego u stambenim zgradama.

– Da bi vodomeri bili sačuvani u toku zime, potrebno je da mesta gde se nalaze budu obezbeđena odgovarajućim poklopcem i potpuno suva. Trebalo bi isprazniti sve vodovodne instalacije u kućama u kojima se ne boravi zimi, zbog štete koja može da nastane smrzavanjem vode u instalacijama. To bi trebalo uraditi i sa vodom u cevima koje vode do česama, garaža, šupa… – napominju ovom preduzeću.

Apel za zaštitu ptica


Ptice spas traže na malim površinama nezaleđene vode (Foto M. Galović)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije apelovalo je na građane i nadležne službe da ovih dana pomognu divljim pticama.

– Ekstremne hladnoće posebno su opasne za male ptice pevačice poput vrabaca, zeba, strnadica, senica i drozdova, koje teško dolaze do hrane i zbog veličine i najlakše uginu. Njima građani mogu pomoći ako ih nahrane suncokretom, lomljenim žitaricama ili jabukama, a tokom dana im ponude i svežu nezaleđenu vodu – navodi se u saopštenju Društva, objavljenom na Tanjugu.

Osim talasa u priobalju, led je u Zemunu nakratko okovao i jato labudova, kojima je ovaj deo Dunava već godinama dom.

– Ovo nije neuobičajena pojava, kada se temperatura naglo spusti ispod nule. Led nažalost utiče i na zdravlje ptica jer može da im ošteti krvne sudove u nožicama, zbog čega kasnije mnoge od njih i ne mogu da hodaju – kažu u Fondaciji za zaštitu ptica grabljivica.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

može da bidne
Sve mi se čini, da će biti stogodišnje topljenje leda...
Стефан Стојановић
Додуше, не би било лоше да лед прореди мало сплавове, кад већ власт није заинтересована да уреди ову област. Нпр. да одреди зоне где могу да буду сплавови, а где не (тј. да омогући приступ води грађанима за друге активности), да одреди неки минимални размак међу сплавовима. Још и да се Сава заледи, па да покида онај циркус од Новог Београда до Бољеваца...
Vladimir
Nemamo ledolomce sve je unisteno i rasprodato u staro gvozdje a za vreme Tita smo ih imali 24 ..!!!
Moca
Ukratko, predlog ili pretnja da vlasnici očiste sneg i led oko svojih plovila je apsolutno neznalački. Gradonačelnik naređuje da građani rade Sizifov posao, nešto što je praktično neizvodljivo.Reka je veliki prostor vode koja se ledi i ma koliko delovali građani na taj led uslovi će se samo pogoršavati stvaranjem nagomilavanih santi. Ako to gdadonačelnik zna kako se osloboditi leda sekirom i lopatom molimo da dođe i da na pomogne svojim znanjem i umećem.Taj problem moraju rešiti ledolomci koji će najpre omogućiti nagomilanom ledu da otplovi nošen rekom a potom da lome led u priobalnom delu. Kako Beograd nema specijalizovana plovila za zimske uslove neka pozajmi od suseda , Mađarske a da programom za naredne periode predvdi nabavku i organizaciju plovila za lomljenje leda. grad se stara o potevima , stara se i o rečnom tokom.Gradovi u svetu nemaju toliko prostranu površinu reka no tamo gde ima problema organizovani su na valjan način i nisu prepustili vremenu da ih pregazi.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.