Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Obeležen Dan Instituta za savremenu istoriju

Dodeljena nagrada za najbolji master rad odbranjen prošle godine na Katedri za istoriju Jugoslavije Filozofskog fakulteta u Beogradu
Obeležen Dan Instituta za savremenu istoriju
Институт за савремену историју (Фото сајт Института)

Institut za savremenu istoriju obeležio je dan osnivanja i dodelio nagradu „Ljubomir Ljuba Petrović” najboljem master radu odbranjenom prošle godine na Katedri za istoriju Jugoslavije Filozofskog fakulteta u Beogradu. Nagrada je pripala Borisu Tomaniću za rad „Aranđelovac i Topola 1941–1945 – ratni zločini”, kao podstrek njegovim budućim istraživačkim uspesima, navedeno je i u obrazloženju žirija.

Ova nagrada (povelja i novčani iznos) ustanovljena prošle godine, u čast prerano preminulog dr Ljubomira Petrovića, velikog i svestranog naučnog radnika, kako je rekao predsednik UO Instituta, akademik Ljubodrag Dimić.

Direktor prof. dr Momčilo Pavlović je podsetio da je pod ovim imenom Institut osnovan 31. januara 1969. odlukom Skupštine SFRJ i Saveznog izvršnog veća, kojom su spojeni Odeljenje za istorijske nauke Instituta društvenih nauka osnovanog 1958. i Odeljenje za istoriju jugoslovenskog radničkog pokreta Instituta za izučavanje radničkog pokreta osnovanog 1956. godine.

On je napomenuo da Institut od osnivanja nije menjao ime, predmet izučavanja ni sedište, što ga čini jedinstvenom naučnom institucijom u ovom delu Evrope. Smešten je na današnjem Trgu Nikole Pašića u Beogradu, na četvrtom spratu nekadašnje zgrade Privilegovane agrarne banke, podignute 1934. prema projektu braće Krstić. Ovde su radili vodeći jugoslovenski istoričari od Ljubljane do Skoplja, a od 1999. godine se broj saradnika ustalio na 25.

– Od osnivanja do danas, Institut je realizovao više od 100 projekata iz opšte i nacionalne savremene istorije i više od 500 naslova. Prošle godine naši saradnici su objavili oko 70 naučnih radova u svim kategorijama, objavljeno je sedam monografija, međunarodni zbornik radova i dva broja časopisa Istorija 20. veka, a organizovali smo i nekoliko međunarodnih i domaćih konferencija sa istoričarima iz Poljske i Rumunije. Nastavljena su i istraživanja na projektu Istorija Korduna – rekao je dr Pavlović.

Institut trenutno ima ugovore o saradnji sa više od 10 univerziteta u svetu, od Japana, preko Rusije do Francuske. Tokom prošle godine, ovde je boravilo i više od 40 naučnika iz inostranstva, a nabavljena je i nova oprema koja je podeljena istraživačima.

Učešćem na domaćim i međunarodnim konferencijama, predavanjima po pozivu, kreiranjem tematskih izložbenih postavki i drugim aktivnostima, saradnici Instituta dali su i doprinos obeležavanju stogodišnjice Prvog svetskog rata.

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Божидар Митровић, доктор правних наука
Честитам на јубилеју. Изјава да нису мењали назив од оснивања није прецизна/тачна - вероватно мисли на оснивање Института за савремену историју (1969), а не на почетак од 1958. и спојања са Одељењем за историју југословенског радничког покрета -Института основаног 1956. Позитивно оцењујем што су у својим научним истраживањима успели да превазиђу полазну идеологију одређену првим називом, што је врло тешко, у шта може да се сумња, што су неки читаоци изнели. Али је добро што су остали са називом у сфери "савремене историје". У Русији је постојао од 1936 г. Институт историје Академије Наука СССР. Од 1968. имао је назив Институт историје СССР АН СССР. После распада СССР променио је назив у Институт российской истории РАН - није руске него Россијске (могуће државотворне) али нема кадрове да изучава древну руску историју! Наши су мудро, остали у сфери заветрине "савремене историје". Али из ове паралеле питам: Који ће Институт у Србији изчавати древну историју РАс-а/Срба? Нема је или ...?
Владимир Маричић (магистар мировних студија)
Сигурно их има, али наравно ретки су. Ко је па својевремено читао Јураја Крижанића, Ивана Лучића, Мавра Орбинија, Матију Влачића или Винка Прибојевића осим оних који су их забрањивали и цензурисани, или слали у егзил?
Vladislav Marjanovic
Retko se dogadja da se u novinama objavi tekst o obelezavanju dana jedne naucne (i jos k tome istorijske) ustanove, a da nije "okrugao", tj. jubilaran. Zaista Institut za savremenu istoriju je u proteklih 48 godina postojanja objavio zavidan broj radova. Kolicina impresionira, a takodje i akribija objavljenih studija. Doduse, o nekoj "skoli" u izucavanju savremene jugoslovenske istorije tesko je govoriti. U atmosferi opterecenoj ideoloskim konformizmom kako u doba komunizma tako i posle njega, mogucnosti za razvijanje istrazivackih metoda koji bi isli dalje od suvoparnog izlaganja i gomilanja napomena uz crno-bela tumacenja nisu bile najpovoljnije. Hoce li one u buducnosti biti bolje, zavisice od spremnosti istoricara da se usredsrede ne samo na dugorocno i sistematsko istrazivanje velikih pa i delikatnih tema, vec i da demistifikuju cinioce koji su vukli konce istorijskih dogadjanja iza scene radi osvajanja vlasti i bogacenja. U ovome bi ISI mogao (i morao) da odigra pionirsku ulogu.
Zorica Avramovic
Doktorant ili doktorand, pitanje je sad! A pominjati profesora dr Momcila Pavlovica secanjem na Kumrovec je, najpristojnije receno, potpuno besmisleno. Jos je Cercil govorio da # Ko nije u mladosti levicar, taj nema dusu. A ko u starosti nije desnicar, taj nema pameti#. Koliko me razum sluzi, profesori Dimic i Pavlovic su na istom tragu. Cemu odvajanje? Institut, kao i laureat Tomanic zasluzuju iskrene cestitke!
Doktorant
Stručna, a i šira publika se verovatno seća da je Institut ostao poznat kao izdavač sabranih dela J.B.Tita i Edvarda Kardelja. Sasvim prirodno jer je i direktor Pavlović bio asistent Političke škole SKJ u Kumrovcu. Čudi jedino otkud profesor Dimić tu?
Obrad Lipovac
Direktor Instituta slavljenika je Momčilo Pavlović, po zanimanju istoričar. Sa Srđanom Cvetkovićem je glavni učesnik projekta Zločini komunista u Srbiji od 1944. do 1946. godine. Počelo je ogromnom kampanjom na TV B92 neke 2005. godine sa "najmanje 80.000 imena srpskih domaćina, intelektualaca i mladeži" pobijenih bez suda u navedenom periodu. Kontrolom inače javne baze podataka naš mladi istoričar Milan Radanović je već preliminarnom analizom duplih imena, izmišljenih imena, imena četnika, Nedićevaca i Ljotićevaca koji su poginuli tokom rata u borbama protiv jedinica NOV na Nemačkoj strani, utvrdio da broj ne prelazi 20.000 hiljada (danas je to znatno manje). Ostavljam čitaocima da sami odrede kako se to zove. Perjanice tog instituta su Bojan Dimitrijević, Kosta Nikolić i Predrag Marković vatreni pristalice rehabilitacije svih onih koji su se borili "za srpsku stvar na strani Nemaca i Italihjana protiv NOV". Ljudi su na državnoj plati u rangu profesora univerziteta. Bravo za Institut.
Mićko
Komunisti su izvršili genocid nad kulturnom elitom Srbije.
Фатаљист
@Milan Ničić Поименично је наведено 60 000 страдалих од којих је око 15 или 20 хиљада са територије уже Србије. Већ је поменуто да су унети и они који су имали пушку у руци и погинули у борбама. Дакле, велика већина страдалих унетих у списак су припадници немачке националне мањине заточени по логорима након рата. Са обзиром на владајућу парадигму о убијању "српских домаћина ос стране комуниста" ово је занимљив податак...
Prikaži još odgovora

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.