Nedelja, 14.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Najteža runda razgovora o Stepincu

Tema dvodnevnog sastanka u Novom Sadu jeste uloga kardinala Alojzija Stepinca tokom Drugog svetskog rata, a o tom pitanju se stavovi SPC i Rimokatoličke crkve potpuno razilaze
Najteža runda razgovora o Stepincu
Заседање се одржава у Владичанском двору у Новом Саду (Фото Танјуг/Јарослав Пап)

U Novom Sadu je počeo dvodnevni sastanak mešovite katoličko-pravoslavne komisije koja treba da rasvetli ulogu i odgovornost kardinala Katoličke crkve u Hrvatskoj Alojzija Stepinca tokom Drugog svetskog rata. Zasedanje je počelo u devet sati, u dvoru bačkog vladike Irineja Bulovića, kao domaćina skupa. U skladu sa praksom kakva je važila i na prethodna dva sastanka, nije predviđeno davanje izjava za javnost, već će na kraju biti objavljeno zajedničko saopštenje.

Ovo je treći sastanak mešovite komisije, a kako je ranije najavljeno, Srpska pravoslavna crkva (SPC) izneće dokaze da je katolički nadbiskup Stepinac aktivno učestvovao u stvaranju Nezavisne države Hrvatske (NDH) i njenoj genocidnoj politici.

Svrha rada komisije jeste da se predoče verodostojni i prvorazredni dokumenti koje svaka strana ima i da se na osnovu njih razvije diskusija i nada da će se približiti stavovi, rekao je uoči sednice RTS-u Jure Krišto, istoričar i predstavnik Rimokatoličke crkve u komisiji.

Kako je u izjavi za Tanjug rekao Nikola Knežević iz novosadskog Centra za istraživanje religije, politike i društva, treća i četvrta runda biće najteža jer se mišljenja i pogledi prema prošlosti ovde najviše razilaze. Kako kaže, pitanje Stepinca samo je jedno u nizu koje bi trebalo da bude predmet razgovora mešovite komisije.


Jedno od vozila delegacije Katoličke crkve u Hrvatskoj (Foto Tanjug/Jaroslav Pap)

U tekstu objavljenom na portalu „Autograf”, hrvatski teolog i publicista Drago Pilsel je podsetio da je Stepinac za Katoličku crkvu u Hrvatskoj blaženik otkako ga je u Mariji Bistrici 3. oktobra 1998. takvim proglasio papa Jovan Pavle Drugi, a i više je župa koje nose njegovo ime.

Zaključci rada mešovite komisije, koja će se sastati još u Podgorici i Slavonskoj Požegi, očekuju se krajem godine, a od njih zavisi da li će Vatikan proglasiti Stepinca svetim. Komisija je formirana na inicijativu pape Franje kako bi ukrstila istorijske argumente i rasvetlila ulogu i odgovornost Stepinca za zločine NDH tokom Drugog svetskog rata.

Nedostojan svetačkog oreola

Istoričar dr Slobodan Bjelica, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, kaže za „Politiku“ da je čitava biografija Alojzija Stepinca puna kontroverzi. „Jugoslovenski dobrovoljac tokom Prvog svetskog rata postao je, kako se vidi iz njegovih dnevničkih beleški, ogorčeni protivnik Srbije u međuratnom periodu. Oduševljeno i aktivno je podržao stvaranje NDH da bi, kako je rat odmicao, počeo da stidljivo osuđuje ustaški režim. Pruženu ruku nove, komunističke vlasti prvo je prihvatio, da bi je potom odbacio – što mu je i donelo zatočenje. U svakom slučaju, ne vidim po kojim kriterijumima bi jedna takva ličnost mogla zaslužiti svetački oreol“, navodi dr Bjelica.

S. K.

Komentari54
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Радисав
Бојим се да нашој комисији и није циљ утврђивање истине. Ми већ имамо наше предубеђење да је Степинац злочинац и никакви докази за супротно нас неће разуверити. Поставља се питање зашто онда наши представници уопште учествују у оваквих разговорима, ако они унапред и пре доказа супротне стране знају шта је "истина".
Мила
срамно учешће СПЦ у овим ’разговорима’!
mozda mozda
mislim da je katolicka strana napravila nevidjenu gresku pristavsi diskutirati o stepincu sa pravoslavnim popovima
mozda mozda
@svetlana slazem se potpuno sa vasom konstatacijom. @borise sta je lose u tome ako se zovu popovi. isto porijeklo rijeci kao i za papu rimskog. i otkuda tebi pravo da odlucujes tko je inovjerac?
Boris
Mislis pravoslavnim svestenstvom? To komunisticko-jezuitsko nasledje i pezorativno popovima je za informaciju tebi inovercu od grckog otac ?Sto znaci na srpskom (tvom iskvarenom) pravoslavnim ocima.
Prikaži još odgovora
Nikola Nesic
Nisam za jednostvana resenja, ali u ovom slucaju bi trebalo pustiti katolicima da ucine Stepinca svetim. U potpunosti se slazem Dr Slobodanom Bjelicom, biografija Alozija Stepinca, je vrlo kontradiktorna.Do to mere, da bi mi srbi imali pitoreskan izraz, koji iz obzira prema Novini i citalastvu nije lepo upotrebiti. Zapravo njegova biografija je ogledalo hrvatske istorije, maglovita uverenja, kontradiktorna, prema situcaiji, bez jasnog stava, cinicna i uglavnom za svoju korist, bez obzira na etiku. Prema situciji, malo ustasa, kad treba uz komuniste, uvek protiv srba, jednom recju slika i prilika Hrvatske u zadnjih sto godina. Pa sto im onda praviti problem, neku imaju sveca po svojoj meri, ne mozes nekome zabraniti da bude ono sto jeste. Vise bih se potresao zasto Car Dusan-Silni nije za SPC svetac, nego jedan Stepinac, koji je kroz vreme bio kao i voda, onakav kakva je i posuda. Na kraju to je problem katolika, a ne nas, mi istoriju imamo i skupo je placamo, oni neka svoju dopunjuju.
Igor G.
"Леон Давидович"@ Sredinom maja 1945. godine, Titove jedinice na Kočevskom rogu, u Blajburgu i na desetinama drugih stratišta širom Slovenije, s obe strane jugoslovensko-austrijske i jugoslovensko-italijanske granice, pobili desetine hiljada domaćih ratnih suparnika. Među njima je najviše bilo hrvatsko-muslimanskih ustaša, ali i hiljade srpskih i crnogorskih četnika, hrvatskih i slovenačkih domobrana i pristalica srpskog generala Milana Nedića i fašista Dimitrija Ljotića. Plašeći se osvete Titove vojske, mnogi od njih su se prethodno bili predali engleskim okupacionim trupama u Austriji i Italiji, ali su ih Britanci na prevaru vratili pred puščane cevi Titovih boraca. Tako da Leone vaša tvrdnja o zaštiti zapadnih obaveštajnih službi ne stoji. Neki su se i provukli, bila su smutna vremena, uvek neko pretekne.
@Anabela
Kraj rata je proglasen 9 maja 1945 godine, kada su pobedjeni bili duzni da poloze oruzje. Umesto toga izabrali su nastavak rata. Koliko je puta trebalo proglasavati kraj rata i obavezu porazenih da se predaju? Vasa “nevinasca” nasla su se u nepreglednoj Blajburskoj koloni fasistickog sljama, nudeci Britancima usluge, racunajuci da ce ih ovi prigrliti. Britanci su ih odbilih, vratili nazad, zatvorili granicu, jer su im Tito i komunisti saveznici, a ovi koji su bezali pred njima saveznici i saradnici fasista. Posto nisu polozili oruzje bili su legitimni ‘target’ i tu komuniste niko nije mogao da osudi, osim potomaka u ratu porazenih, koji to pokusavaju sada revizijom istorije.
Anabela
Ljudi koji su tada stradali bili su od sila koje su dobile rat, prepusteni na milost i nemilost komunistima izmedju ostalog i zato sto su bili poslednje naoruzane jedinice, koje su odbile da se predaju i poloze oruzje nakon sto su fasisticke snage pobedjene i nakon sto je istekao rok za predaju koji su dali saveznici. Ustase, Cetnici i Domobrani se nisu predali jer su se plasili odmazde, ali nisu imali osnova da veruju da ce biti prihvaceniu Austriji posle svih rokova za predaju. Bio je to rizik, ali je bilo receno da nece biti suda za one koji dobrovoljno ne poloze oruzje do odredjenog roka. Samo zato ni do danas Partizani nisu bili izlozeni vecem pritisku i osudi za ovaj zlocin. U Blajburgu leze mnogi nevini i mnogi krivi za zlocine, ali naoruzani ljudi koji su odbili dea poloze oruzje posle poraza i roka za predaju.
Prikaži još odgovora

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.