Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pred novom tehnološkom revolucijom

Pred novom tehnološkom revolucijom
(Фото Наноклиника)

Uzroke tehnoloških revolucija nalazimo u samoj ljudskoj prirodi, zatim u prirodi nauke, kao i u društvenom kontekstu koji uslovljava njihovu pojavu. Ako ovde zanemarimo prva dva važna uzroka (ljudska priroda i priroda nauke), preostaje nam da nešto kažemo o takođe bitnom društvenom (socijalno-ekonomskom, političkom i kulturološkom) kontekstu.

Socijalno-ekonomski poremećaji koji dovode u pitanje opstanak stanovništva, poremećaji globalne ekonomije utiču na ljude na svim kontinentima da traže rešenja kako bi poboljšali uslove života i promenili način na koji globalni sistem funkcioniše. Tehnološke revolucije su odgovor na taj pritisak.

Danas globalni društveni kontekst karakterišu upravo takvi socijalno-ekonomski poremećaji. Globalna ekonomija ni najmanje ne liči na ono stanje koje je anticipirano u krugovima ekonomista s početka 80-ih godina. Nejednakosti u svetu nisu smanjene kako je predviđano, po modelu Pola Semjuelsona, a globalna nezaposlenost predstavlja jedan od najozbiljnijih problema savremenog doba. Spori rast BDP na globalnom nivou i na nivou regiona neće biti dovoljan da reši problem debalansa na tržištu rada. Ta globalna ekonomska kriza delimično je uslovljena i činjenicom da su postojeće tehnologije iscrpile sposobnost stvaranja kapitala.

Norveški ekonomista Erik Rejnard, poznat po kritici globalne ekonomske politike, definisane nakon pada Berlinskog zida, kao i po činjenici da je sadašnje stanje u globalnoj ekonomiji potvrdilo tačnost njegovih anticipacija i analiza napisanih pre dve decenije, smatra da se svet danas nalazi u ekološkoj i energetskoj krizi, ali i u vakuumu između dve tehno-ekonomske paradigme.

Globalna kriza, u kojoj živimo, verovatno će voditi ka pronalasku novih tehnologija koje će zatim usloviti, kako se to tokom tehnoloških revolucija zakonito dešava, promenu globalnog ekonomskog sistema, nestanak starih tehnologija, delatnosti i s njima povezanih radnih mesta, i nastanak novih. Drugim rečima, kriza će voditi nastanku nove tehno-ekonomske paradigme.

Sve dosadašnje tehnološke revolucije, od agrikulturne (1600–1740), industrijske (1780–1840), naučno-tehnološke (1940–1970), do informacijske i telekomunikacione (1985– ) dramatično su menjale svet – ekonomiju, internacionalne odnose, kulturu, način života, socijalne obrasce, društvenu strukturu itd.

Svet se danas nalazi pred novom tehnološkom revolucijom. Ona je bazirana na revolucionarnim tehnologijama kao što su artificijelna inteligencija, 3d printing, genetski inžinjering, nanotehnologija, biotehnologija, upotreba obnovljivih energija, kao i tehnologijama koje će se tek pojaviti.

Čitav niz pitanja se postavlja u vezi s tehnološkom revolucijom koja će se desiti u bliskoj budućnosti. Kako sprečiti zloupotrebu novih tehnologija, i kako nove tehnologije staviti u funkciju čoveka? Da li će nova tehnološka revolucija dovesti do povećavanja nezaposlenosti na globalnom nivou, ili će ona menjanjem ekonomskog sistema i stvaranjem novih delatnosti dovesti do pada nezaposlenosti? Na kraju, da li će kapital stvoren novom tehnološkom revolucijom biti pravedno distribuiran, ili će biti pod monopolom postojećih krupnih kapitalista?

Kao što je u dosadašnjoj istoriji čovečanstva bilo, posebno tokom proteklih vekova, opstaće ona društva koja su predvodnici tehnoloških revolucija i koja se prilagođavaju talasu promena koje one stvaraju. Obrnuto, ona društva koja ignorišu revolucionarne promene u nauci i tehnologiji ostaju na periferiji globalne ekonomije.

Magistar političkih nauka

Komentari16
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Milan M. Mišković, sociolog
U kontekstu socijalne ekologije nauka i tehnologija doprinose da se čovečanstvo suprotstavi rizicima i opasnostima, kao što su npr. klimatske promene, rizici po zdravlje i drugi ekološki rizici. Međutim, većina naučnika danas se slaže da nauka i tehnologija doprinise i nastanku ovih i drugih rizika i opasnosti. Prema tome, prihvatljivija mi je teza da nauka i tehnologija u savremenom svetu imaju ambivalentni karakter.
Dejan R. Popovic, dipl. inz.
Na slicna pitanja je pre 20-ak godina vec odgovorio kontroverzni Teodor Džon Kačinjski u tekstu "Industrijsko društvo i njegova budućnost" (1995). Pri kraju odeljka "Budućnost" u paragrafu 178, on pise: "Šta god da se dogodi, izvesno je da tehnologija za ljudska bića stvara novo fizičko i društveno okruženje, radikalno drugačije od spektra životnih uslova u kojem je prirodna selekcija fizički i psihološki prilagođavala ljudsku vrstu. Ako se čovek ne prilagodi tom novom okruženju, tako što će se veštački izmeniti, onda će se prilagoditi kroz dugotrajan i bolan proces prirodne selekcije. Prva mogućnost je daleko izvesnija."
Ljudska priroda I deo
ako uopste postoji, najveci deo svoje istorije nije poznavala nikakav progresivisticki napredak (hriscanstvo, koje uvodi koncept linearne istorije, poznaje napredak samo kao linearno kretanja ka strasnom sudu, ne i kao progres).Progresivisticko shvatanje istorije javlja se sa razvojem proizvodnih snaga u kapitalizmu i njihovim vezivanjem za tehnologiju,sto ranije nije bilo moguce, jer je u antici tehnika bila podredjena politici, a u srednjem veku rascepu izmedju crkve i drzave, iz kojeg(rascepa) ce nastati i koncep drzave, ne kao cilja u antici, vec kao sredstva za zadovoljenje ljudskih potreba, sto ce dovesti do ekonomizacije stvarnosti i oslobadjanja tehnologije.U kapitalizmu, tehnologija dobija ulogu utopijskog, koje ce nekim revolucionarnim otkricem resiti sve probleme, koji su, zapravo, iz sasvim druge sfere, sfere vlasnistva, ne nad onime sto se deli, pa moze i pravednije da se podeli, vec sredstava za proizvodnju.Tu konfuziju dobro oslikava zadnji pasus u ovom tekstu ...
Sasa Trajkovic
Nauka u sluzbi civeka ili covek u sluzbi nauke... to je i kulturolosko kao i civilizacisko pitanje, bojim se da nauka juri a da covek kaska za njom, to je i pitanje etike, setimo se samo Anstajna koji je bio u ekipi koja je stvarala nuklearnu bombu ali kada je kao naucnik shvatio da nauku covek zeli da zloupotrebi povukao se i javno distancirao. I nezaboravite za komercijalizaciju nauke koja je pogubna jer razvijajuci tehnoloske i informaticke nauke zapostavlja se farmacija ili se akcenat kod farmacije stavlja na isplatljive proizvode kreme za podmladjivanje a ne za razvoj lekova protiv teskih a retkih bolesti ... i na kraju oitanje svima gde se u nauci najvise u svetu, pogledajte vojni budjet SAD a i bice vam jasno.
Milutin Pavlovic
Sem jednog pisma kojim podrzava Manhattan Project. Ajnstajn nema nikakve veze sa pravljenjem atomske bombe.J. Robert Oppenheimer je bio glava projekta
Lale
Nema daljeg civilizacijskog napretka dok se čovečanstvo ne oslobodi kapitalizma. On je odigrao svoju istorijsku ulogu i posle toga je postao balast. Mi sa sistemom kojem je beskompromisni profit na prvom mestu nećemo daleko dogurati. Što ljudi to pre shvate, tim bolje za čovečanstvo.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.