Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Borba za vlast u Kijevu do poslednjeg dolara

Trgovinskom blokadom istoka Ukrajine ruši se i uspostavlja novi odnos snaga među oligarsima i političarima
Borba za vlast u Kijevu do poslednjeg dolara
(Фото Ројтерс)

U Kijevu se već godinama vodi borba za finansijski i politički opstanak vladajuće elite, a odluka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da u ponedeljak ne odobri novu tranšu zajma u iznosu od milijardu dolara samo je pokazatelj da su trvenja između političara i oligarha stigla dotle da priliva novca neće biti jer ne postoji funkcionalan državni sistem.

Još u decembru prošle godine borci dobrovoljačkih bataljona, poput Desnog sektora, Azova i drugih, na pojedinim mestima na liniji razdvajanja sa Donbasom (Donjeck i Luganska oblast) uspostavili su stacionarne i mobilne punktove na kojima su sprečavali promet robe. Tada je iznet i ultimatum da se u roku od sedam dana oslobode svi zarobljeni ukrajinski vojnici ili će uslediti „potpuna blokada Donbasa”.

Potom su se krajem januara dobrovoljcima pridružili i neki poslanici iz kijevskog parlamenta i cela situacija je počela da dobija obrise državnog bojkota u koji se postepeno uključivala i vlast. Slično je bilo i sa blokadom Krima koju su započeli dobrovoljci i pripadnici krimskih Tatara koji podržavaju vlast u Kijevu, da bi na kraju takav scenario postao projekat centralne vlade. Vlasti na Krimu su robu i električnu energiju počeli da dopremaju iz Rusije, ubrzana je gradnja mosta i tako je ostalo do danas.

Ono što je bio projekat dobrovoljačkih odreda, kojima se državni aparat nije mogao odupreti ni tokom brojnih drugih protesta, odlukom Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu sredinom ovog meseca da obustavi svaku vrstu saobraćaja sa istokom države – postao je državni projekat.

Premijer Vladimir Grojsman je upozoravao da će „veterani antiterorističkih operacija” izazvati nestašicu električne energije, ministar energetike Igor Nasalik je tražio uvođenje vanrednog stanja, ali je predsednik Petro Porošenko ćutao sve do pre dva dana.

Kada je MMF-a odložio razmatranje antikriznog programa Ukrajine u ponedeljak, za koji je ukrajinski predsednik rekao da je „ekstremno važan za popunjavanje rezervi zemlje”, izjasnio se da je Kijev izgubio poslednju sferu uticaja na teritoriju Donbasa koja se ne nalazi pod njegovom kontrolom za vreme blokade regiona. Ukrajinski mediji su preneli da je Porošenko na sednici Saveta regiona rekao da su „organizatori blokade varali društvo, jer to nije bila blokada određenih regiona Donjecke i Luganske oblasti”. „O kakvoj blokadi se radi kada postoji rupa od stotina kilometara na granici sa Rusijom? U suštini, to je ispala specijalna operacija usmerena na pomeranje okupiranog regiona iz ukrajinskog Donbasa u Rusiju”, rekao je on i optužio ekstremiste da su blokadom izazvali odlaganje isplate nove tranše kredita, čija je dogovorena ukupna vrednost 17,5 milijardi dolara. Ali trgovinska blokada nije jedini razlog iz kojeg su rate kredita obustavljane, jer je već nekoliko puta postavljen uslov da se sprovedu reforme i borba protiv korupcije.

Šta je stvarni razlog ove blokade koja je zemlju dovela gotovo do finansijskog sloma? Krupni kapital oligarha usko je povezan sa politikom, a politički uticaj i zaštita se zadobijaju i gube proporcionalno onom što poseduju. Porošenko, koji se prilično dugo održava na vlasti i već je politički ispratio premijera Arsenija Jacenjuka, u toj borbi kapitala i politike i sam je izgubio deo bogatstva. Pod pretnjom pokretanja krivičnog postupka za nacionalnu izdaju zatvorio je fabriku slatkiša „Rošen” u Lipecku, u Rusiji (koju smatra učesnicom u ratu u svojoj državi) i izgubio ogroman prihod od tog posla.

Trgovinskom blokadom koju su sproveli dobrovoljci (koji su pri tome ukrajinskim zakonom zaštićeni od izvesnog broja sankcija) i koji, kako pišu mediji, povremeno protestujući „rade” za određene oligarhe, direktno je srušen donedavno najbogatiji ukrajinski oligarh Rinat Ahmetov.

Početkom ovog meseca vlasti samoproglašene Donjecke i Luganske republike su nacionalizovale Ahmetovljeva 43 preduzeća na svojoj teritoriji, pošto vlasti u Kijevu nisu odgovorile na ultimatum o prekidu blokade železničkog teretnog saobraćaja. I vlasti Krima su doprinele krahu ovog oligarha: prinudno su otkupile njegove dve firme – fabriku za proizvodnju železničkih šina i metalurški kombinat u Kerču. Prethodno su na Krimu nacionalizovane takođe dve njegove gigantske firme, jednu za telekomunikacije (Ukrtelekom), a drugu energetsku (Krimenergo).

Osim zajedničke procene da se radi na uklanjanju finansijskih, a samim tim i političkih moćnika, postoje različita mišljenja da li dobrovoljački odredi ovog puta rade za Porošenka ili nekog drugog. Pri tome su svi svesni da, barem do sada, niko nije mogao da ih kontroliše i da već sutra mogu da rade za nekog trećeg ko će biti spreman da im produži imunitet od kaznenog progona.

Prikrivajući suštinu ovog spora, Savet za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine doneo je juče zvaničnu odluku o prekidu tranzita robe kroz linije razgraničenja sa nepriznatim republikama, a ceo haos je prebačen na najviši međudržavni nivo: naime, odluka će važiti dok Rusija ne ispuni obaveze iz Minskog sporazuma.

Komentari10
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

miroslav
Sve je to jad i beda, jadan običan svet. Tako to izgleda kad politika žrtvuje sopstveni narod. A sve je počelo na ulici, pod krinkom "demokratskih" promena i blagostanja kojeg su političari obećavali. Uličarenje, šatori na ulici, pucanje i pakao, od obećanog blagostanja nema ništa. Ali ima bede, mrtvih i ružne budućnosti za običan svet, dok demokratski lažovi u paklu uživaju, bogate se i podstiču ludilo. Ko je kriv, pa lopovi i tz demokratski političari, što su uz pomoć uličarenja ukrali vlast i žrtvovali sopstveni narod i državu. Tužno i ružno, ali već viđeno i ne samo u Ukrajini.
Владимир Матић
Украјина је земља која нема перспективу и сигурно ће се у догледном периоду распасти на делове. Источни и јужни делови Украјине су спокојнији јер знају где им је ићи (са Русијом, наравно), а западни делови имају проблем, јер ако оду Пољацима онда ће им се Пољска осветити полако и темељно због више стотина хиљада убијених Пољака између два рата и у време 2 светског рата (Пољаци су у западној Украјини брутално и буквално истребљени, и то на правди Бога). Ако би Галиција и остала самостална, опет би била сувише слаба и лак залогај за све друге. Ценим да ће Харковска Област свакако бити уз Русију, вероватно и Запорожие (до Дњепра), а на југу Мариупољ, Керсон и Одеса готово сигурно иду уз Русију. То су све области у којима доминирају Руси.
Милован Томић
Одличан текст, са пуно информација и сјајном анализом! Суштина поигравања са украјинским национализмом је управо у владавини над ресурсима, ови јадни украјински бандеровци су само потрошна роба. Невоља је што Западф не намерава да намирује Украјинске дугове и пуни њихове рупе у буџету, као што је то Русија радила. А после искуства са Донбасом на Русију могу да забораве, тако да ће им остати да се сами међусобно бију око све мањег колача. Све се своди на то да ко неће "Брата за брата" хоће "Туђина за господара" што су Украјинци, као и МОнтенегрини више него заслужили.
Радо Мир
Мински споразум је кратак и јасан. Обадва. Можете ли, Биљана да нам наведете, у којој се тачци истог обавезује Русија на било шта?! И где се уопште помиње Русија у истом? А да сте само употребили наводнике, не би Вам се могло замерити за овако крупан гаф. Поздрав.
Lela Nesic
Ukrajinci su zrtve zavere i svoje naivnosti. Evropski put je prevara. Zapad ih je posvađo sa bratom. Nas slucaj iz devedesetih kad su okolne nacionaliste i separatiste napuckali na nas. Pocelo je oduzimanjem prava ruskoj manjini. Sta mi i nase komsije danas imamo? Gore je nego 1989.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.