Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Društvene firme još čekaju kupce

Preostalo 161 preduzeće sa oko 52.000 zaposlenih. – Među nerešenim i 11 strateških
Društvene firme još čekaju kupce

Država i njena preduzeća zemunskoj „Galenici” neće naplaćivati dugove do 30. septembra ove godine.

Prethodna zaštita od poverilaca istekla je 31. marta, a ova nedavno doneta odluka Vlade Srbije došla je posle neuspelog pokušaja prodaje dela nekada moćnog proizvođača lekova.

Ministarstvo privrede je istovremeno zaduženo da u narednih šest meseci još jednom pokuša da za „Galeniku” nađe „adekvatan model privatizacije”. Posrnuli gigant duguje bankama oko 70 miliona, a državi oko 160 miliona evra.

Prema podacima Ministarstva privrede, posle gotovo tri decenije od početka srpske tranzicije, osim „Galenike”, u aprilu 2017. kupca je čekalo 161 preduzeće sa oko 52.000 zaposlenih.

To malo preostalih društvenih preduzeća, prevedenih u državna, na izdisaju su, ali i dalje daju znake života. Za upućene, ona čekaju da ih kapitalisti kupe „za tepsiju ribe”, ili da skončaju u stečaju, odnosno likvidaciji.

Za Elen Goldstin, regionalnu direktorku Svetske banke za zapadni Balkan, „za svaku pohvalu” je činjenica da je od 526 preduzeća sa 90.000 radnika, koliko ih je u avgustu 2014. bilo u vlasništvu države, za dve godine rešena sudbina 300 firmi.

Prema zvaničnim podacima, rešeno je pitanje 365 firmi – za 234 preduzeća pokrenut je stečaj, za 86 je obustavljen „postupak privatizacije”, a 45 je prodato. Da li „rešene firme” rade i koliko ljudi u njima zarađuje za pristojan život, takođe se ne zna.

Goldstinova je u nedavnom razgovoru za „Politiku” ipak naglasila da „nerešeni” što pre moraju da se reše.

– To pitanje mora da se reši veoma brzo, jer takve kompanije stvaraju velike fiskalne obaveze za državu i budžet – kazala je.

Gotovo jednako govore i članovi Fiskalnog saveta. Još neprivatizovana preduzeća, naročito ona koja nisu od strateškog značaja, i za njih su „tempirana bomba javnih finansija”.

– Još neprivatizovana preduzeća direktno ili indirektno dobijaju državnu pomoć i zaštitu, a njihovo loše poslovanje preti da još više optereti javne finansije u sledećim godinama – ukazuju ovi nadzornici državne kase u nedavno objavljenom radu „Fiskalna konsolidacija i privredni rast 2015–2017 – plan, ostvarenja, pokretači”, pisanog za ovogodišnji „Kopaonik biznis forum”.

U nadležnom ministarstvu naglašavaju da, osim „Galenike”, nijedno „nerešeno” preduzeće ne uživa zaštitu od prinudne naplate i da sva posluju po tržišnim uslovima. To znači da moraju da izmiruju obaveze prema poveriocima. U suprotnom – sleduje im stečaj.

Među njima je i 11 „strateških preduzeća”. Osam je u postupku usvajanja unapred pripremljenog plana reorganizacije (UPPR), što je drugo ime za poslednju šansu. Za dva se traži „adekvatan model privatizacije”, a za jedno je u toku izrada plana reorganizacije i finansijske konsolidacije. Opstanak im zavisi od toga da li će njihovi poverioci prihvatiti taj plan.

Među 11 „strateških”, „RTB Bor” je najskuplja srpska ekonomska muka. Premijer i izabrani predsednik Aleksandar Vučić potvrdio je nedavno da se razgovara s kineskom kompanijom CNCT, ali konačni dogovor nije blizu. Odgovarajući na pitanje šta je problem, Vučić je kazao da „RTB Bor” duguje 1,1 milijardu evra i „da nije lako naći nekog ko bi dao tolike pare i dodatno investirao”. Naime, treba otvarati nove rudnike. Imamo novu topionicu, ali nemamo svoju rudu, uvozimo koncentrat. Za rudnik „Majdanpek” bi se našlo 30 miliona evra, kazao je, ali u „Cerovo” treba uložiti 300 miliona evra. Privredni sud u Zaječaru usvojio je jula prošle godine UPPR za četiri preduzeća u sastavu „RTB Bor”, a država je otpisala oko 900 miliona evra.

Objavljen je javni poziv i za privatizaciju tri fabrike petrohemijskog kompleksa – „Petrohemiju”, MSK i „Azotaru”. Rok za dostavljanje pisama o zainteresovanosti je 3. maj 2017. Novine su pisale da su za „Petrohemiju” zainteresovane fabrike iz Kine i Češke.

Privredni sud u Kragujevcu je 20. marta 2017. doneo rešenje kojim je odbačen predlog za pokretanje stečajnog postupka u Industriji kablova Jagodina. Kakva će biti njegova sudbina za sada može samo da se nagađa.

Za kruševački „Trajal” sud je usvojio UPPR 25. novembra 2016. Kako je nedavno saopšteno iz ove kompanije, posle dve neuspešne privatizacije, prošlu godinu je završila sa pozitivnim poslovnim rezultatom.

Kupac se još traži i za pribojski FAP. Premijer Aleksandar Vučić je izjavio da će država uložiti u nabavku opreme za proizvodnju vojnog borbenog vozila „miloš”, za kojim ima tražnje, ali pod uslovom da FAP može da garantuje da će obezbediti proizvodnju.

Ministar privrede Goran Knežević je krajem marta izjavio da rešavanje problema „ide svojim putem” i da očekuje bolju budućnost za FAP. Krajem aprila se očekuje pravosnažnost UPPR-a, posle toga da Ministarstvo odbrane preuzme upravljanje FAP-om, „imaju već ugovorene određene poslove”.

– Predsednik vlade dao je zadatak, pre svega nama ministrima, da pokušamo da nađemo što više posla za FAP i mi to već radimo – rekao je Knežević.

„Ikarbus” je 29. novembra 2016. povukao predlog za pokretanje stečajnog postupka i predložio novi UPPR. Na ročištu održanom 21. februara 2017. odloženo je odlučivanje o UPPR za 21. april 2017. U ministarstvu kažu da je održano više sastanaka sa zainteresovanim investitorima. Kineski „Jinlong”, najveći proizvođač električnih autobusa na svetu, zainteresovan je za preuzimanje većinskog udela ove zemunske fabrike autobusa. Mario Rendulić, predsednik Kinesko-jugoistočno evropske poslovne asocijacije (CSEBA), izjavio je krajem prošlog meseca da kineska strana nudi da otkupi dugovanja „Ikarbusa” za 51 odsto njegovog kapitala.

Za „Politiku” a. d. novi UPPR je predat sudu 8. novembra. Rok od šest meseci zaštite ističe 8. maja 2017. Ročište koje je bilo zakazano za 23. februar 2017. je odloženo, a sud nije odredio novo.

UPPR za vranjski „Jumko” trebalo bi da bude podnet sudu 20. juna 2017.

Za Rudnike podzemne eksploatacije uglja „Resavica” još nije urađen plan reorganizacije i finansijske konsolidacije. Vlada je 24. maja 2016. usvojila Zaključak kojim se saglasila da se potraživanja državnih poverilaca konvertuju u kapital društva.

Ministarstvo privrede je 18. januara ove godine objavilo javni poziv za prikupljanje pisama zainteresovanih za privatizaciju Poljoprivrednog kombinata „Beograd”. Rok je bio 17. februar 2017. U zavisnosti od procene fer tržišne vrednosti kapitala sa stanjem na dan 31. decembar 2016, čija je izrada u toku, doneće se odluka o najpovoljnijem načinu prodaje PKB-a. U obzir dolaze prodaja kapitala, imovine, strateško partnerstvo ili neki drugi vid prodaje.

Koliko god se nekome žurilo da što pre skine s dnevnog reda preduzeća koja su bila „svačija i ničija”, izgleda da će se o njima još dugo pričati.

Komentari20
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

sozgas
Hocemo li se ikada resiti folklornog nacional-socijalizma, odnosno, hoce li njegovi zagovornici jednom konacno shvatiti da to prosto NE RADI? Necete prestati da budete Srbi zbog toga, samo mozete da budete pametniji. Sve ostalo ce se resiti vrlo lako.
Bgd53
@deda Trifun Dokle god drzavna preduzeca budu plen neke partije(nebitno koje)i dok u upravljackim odborima budu sedeli ljudi koji su neznalice za taj posao ta preduzeca ce praviti manjak!To svi znaju.Zato je neophodno postaviti strucne ljude i nephodna je kontrola.Jer koliko god su krivi oni koji kradu(za sebe ili partiju)toliko su krivi i oni sto ih ne kontrolisu a koji bi to morali!Secam se primera kad je za direktora aerodroma postavlje mlad covek kome je to bilo mozda prvo radno mesto.Sta se moglo ocekivati?Cija je Galenika plen?Pre neku godinu ,kada su resili da je uniste,sa idejom da nista drzavno ne valja, prodavali su privatnicima bud zasto vredne stvari,i mnogi su se obogatili a fabrika je propala!Slazem se da drzava nije dobar gazda preduzeca ali unistavanje drzavnih peduzeca u ime drzave rade pol. stranke(!) koji zaposljavaju svoje ljude i izvlace novac za svoju partiju.Zato treba videti sta rade razvijene zemlje u kojima postoje takva preduzeca i raditi kao i oni.
Milic
@Bgd53...Apsolutno niste u pravu. Koristite neke izanđale floskule koje su služie za zamagljivanje i opravdavanje lopovluka o tome, kako je država loš gazda. Država je počela da bude loš gazda u višestranačju kada su koalicioni partneri delili plen gde su postavljali svoje direktore koji su gledali da što više opljačkaju preduzeće u korist stranke koja ga je postavila i u ličnu korist. I niko se nikom nije mešao u lopovluk. Država nije bila loš gazda u socijalizmu gde su postojale vrlo jake i uspešne firme kao Energoprojekt, Genex, Jat, Inex, Generalexport, Lola, i mnogo drugih jakih firmi kojih je Beograd bio pun. Kako je tada država bila dobar gazda? Sećam se, kod mene u GSP-u, kad god ga je kao partijski plen dobio SPS, gubici su počeli da se nižu geometrijskom progresijom. Direktor je lično išao u nabavku svega i svačega i pri tome se dobro ugradjivao u svaku nabavku. Znali smo da mnogo krade, ali se tu ništa nije moglo. Država može mnogo, ako hoće.
Леон Давидович
Не постоје објективне разлике за економски успех предузећа по питању власништва. Постоје искључиво субјективни разлози. Предузећа и онако воде стручњаци, а производне радње овбављају радници разних струка. Али ако је политика неког друштва да уништи одређену категорију власништва она то увек може учинити. И то се показало на трагичан начин и ево то делује већ деценијама.
Доктор са Чубуре
Систем у коме фабрика лекова и рудник злата праве губитке мерене стотинама милиона евра није политички већ лоповски.
Доктор са Чубуре
Господине деда Трифуне, суштина је управо у томе да фабрика лекова или рудник злата у било ком систему, под условом да је поштен, мора да прави профит. Рудници злата су били профитабилни и у време Сумера и у робовласништву, феудализму, капитализму, социјализму. Систем који треба мењати није у политици већ је у моралу.
deda Trifun
Доктор са Чубуре "Систем у коме фабрика лекова и рудник злата праве губитке мерене стотинама милиона евра није политички већ лоповски." Dodao bih i "Lutriju Srbije",poljoprivredne kombinate i sl..To znaci da sistem ne valja i da ga treba menjati..NIS je pre privatizacije(prodaje Rusima) pravio gubitke,a sad je najuspesnija firma koja puni budzet Srbije..Mnogi rone "krokodilske suze" nad prodajom neuspesnih drzavnih(drustvenih) firmi.Sta je alternativa?Povratak na "samoupravni socijalizam" i radnicke savete?Srbija se,kao i sve zemlje nekadasnjeg "istocnog bloka' opredelila za kapitalizam.Ne moze se stati na pola puta "ni riba ni devojka",vec do kraja primeniti principe kapitalizma,kao sve uspesne zemlje,pa i one u "tranziciji".Ne vredi izmisljati "toplu vodu"!Probali smo sa "samoupravljanjem",pa doziveli katastrofu..Daleko od toga da je kapitalizam idealan,ali jos bolji sistem ljudski rod nije stvorio.Sistem koji je odrziv i u funkciji razvoja..manimo se utopija,skupo smo ih platili!
Prikaži još odgovora
Mira Skocic
Kad jedna drzava trazi kupce za vitalne infrastrukture to je magareci kasalj.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.