Petak, 19.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

SANU ograničava broj članova

Predlogom izmene statuta predviđeno da svako odeljenje može imati najviše 25 akademika
SANU ograničava broj članova
(Фото Д. Јевремовић)

U godini pred raspisivanje konkursa za nove članove, Srpska akademija nauka i umetnosti priprema uvođenje ograničenja broja svojih članova. To je predviđeno predlogom izmena statuta o čemu će 16. maja raspravljati Predsedništvo SANU, a 25. maja i skupština akademije. Ukoliko se pozitivno izjasne, nijedno od osam odeljenja SANU ubuduće neće moći da ima više od 25 članova.

Namera je da se na taj način istovremeno zaustavi rast mnogoljudnih odeljenja, a da se onima sa znatno manje akademika pomogne da se ne ugase, kaže Zoran Popović, potpredsednik SANU za prirodne nauke.

„Dva odeljenja akademije – za medicinu i matematiku, fiziku i geonauke – trenutno imaju po 25 članova. Ako se ovako nastavi, ona će uskoro činiti polovinu članstva SANU. S druge strane, Odeljenje društvenih nauka ima tek šest akademika i dalje će sporo obnavljati svoje članstvo. Zato smo predložili ovu meru”, navodi Popović.

Kad je reč o brojnom stanju na nivou čitave SANU, dodaje on, ograničenja ne postoje, ali se nekako prirodno uspostavio limit od oko 150 akademika.

„To nije problem, jer se i dalje pokazuje da na svakim izborima bude primljeno između 13 i 20 novih članova. Međutim, prirodni odliv je mnogo veći: posle izbora održanih pre tri godine imali smo 147 članova, a desetak njih je u međuvremenu preminulo”, istakao je Popović.

Predložene izmene statuta sadrže i dodatne podsticajne mere za odeljenja sa manjim brojem članova, posebno kad je reč o prijemu novih kandidata.

„Budući da je kandidatima potrebna dvotrećinska podrška članstva odeljenja za koje konkurišu, kako bi se o njihovom prijemu raspravljalo na velikoj skupštini SANU, to znači da im je u odeljenju sa šestoro članova potrebno četiri glasa. Ako se jedan akademik razboli, ne dođe ili ima rezerve u vezi sa izborom kandidata, to odeljenje neće moći da utvrdi svoje predloge za nove članove. Zato će do pet članova drugih, srodnih odeljenja moći da pomogne pri izboru ako bude potrebno da se dođe do valjanih predloga”, pojasnio je Popović.

Ako statut bude promenjen, to znači da će se naredni izbori za prijem akademika, koji će biti raspisani 15. decembra 2018. godine, održati po novim pravilima. Razlog zbog kojeg se ovako rano krenulo u izmene statuta jeste što se taj akt u izbornoj godini ne može menjati.

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare Popović je pobrojao i aktivnosti koje će SANU imati do septembra, među kojima su naučni skupovi i simpozijumi, galerijski programi, predavanja, predstavljanja knjiga, koncerti... Već danas i sutra, ogranak akademije u Novom Sadu upriličiće simpozijum na temu „Migranti u Evropi 21. veka”, koji će okupiti istraživače i teoretičare iz Srbije, Evrope i sveta. Naučni programi nastavljaju se 19. maja, organizovanjem jednodnevnog skupa o Džejmsu Parkinsonu i bolesti nazvane po njemu. Kad je reč o umetničkim događajima, ističe se putujuća izložba Umetničke zbirke SANU, koja će gostovati u Valjevu od 23. maja do 28. juna. U galeriji akademije, od 7. juna do 20. jula, biće otvorena postavka „Totalni genocid”, s dokumentima o proterivanju Srba iz NDH. Od 16. maja biće nastavljen i ciklus predavanja „Kontroverze u srpskoj istoriografiji”, kada će dopisni član SANU Ljubodrag Dimić govoriti na temu istoriografskih kontroverzi o istoriji Jugoslavije. Takođe, akademija nastavlja i međunarodnu saradnju u toku koje će ovog i narednog meseca ugostiti delegacije makedonskih i kineskih akademika.

Komentari8
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Милан Миљковић
Академија је дом у којем обитавају људи од највишег знања, образовања, заслуга...И тај дом, као најуспешнија породица, има обавезу да своје знање преноси на остале. Да ли је тако са овом академијом, свакако да није. Нико не спори да знања немају, али ни да имају идеја које су од преке потребе нашој нацији. Зато желим да укажем на Академију којој медији, а вероватно због тога што тако некима одговара, не придају важност. Реч је о Српској Краљевској Академији научника и уметника СКАНУ која има 120 универзитетских професора и научних радника из земље и иностранства. Многе идеје, на корист свима нама, су управо њихове. Побројаћу само неке: Како сачувати ћирилицу и користити је као обавезно писмо! Како сачувати Косово и Метохију без борбе и много прича! Академија СКАНУ је прва наградила амбасаде оних земаља које нису прихватиле Косово у Унеску, затим спасиоце из Руске Федерације и Србије у време поплава. Ова академија је прва покренула тужбу против НАТО пакта и Видовданске награде.
Vladislav Marjanovic
Mozda ne bi bilo na odmet zapitati se cemu akademije nauka uopste? Njihova tezina i prisustvo u javnosti - o nekom podsticanju naucno-istrazivacke delatnosti ili socijalnom angazmanu da se ne govori - nisu cak ni simbolicni. Ove ustanove su svele svoju delatnost na ritualna sastancenja i na svecarske simpozijume uz prisustvo uglednih zvanica sa politickog vrha i propratni bife. Ali, eto, profesori univerziteta se ubise da dobiju zvanje akademika. Kako i na koji nacin, nije vazno. Bitno je da se formalno dobije status "besmrtnika". Pritom se zaboravlja da je ogroman broj "besmrtnika" odavno pao u zaborav, a da ne retko obicni naucni smrtnici preobrazavaju u besmrtnike. Titula, sama po sebi, ne cini naucnika ili umetnika i teziti za njom odraz je mediokritetskog cinovnickog duha. Ako je to najvazniji kriterijum za postojanje akademija nauka onda je bolje da ih nije, a da se njihova odeljenja preobraze u samostalne naucne odn. umetnicke institucije.
Grigorije M. Milićević
Meni ta buduća nasilna uravnilovka zvuči neprirodno. Neke delatnosti u društvu su bolje razvijene i imaju više najistaknutijih delatnika, druge su manje razvijene i nemaju toliki broj vrhunskih stvaralaca. Da sam neka vlast, kao što nisam, ja bih liberalizovao prijem dopisnih članova (i da se oni ne nazivaju akademicima, kao što to neki od dopisnika sebe neosnovano predstavljaju), a redovne članove, tj. akademike, birao bih znatano znatno rigoroznije nego do sad. I bez limita po odeljenjima, ali sa limitom u celoj SANU. Broj od 150 akademika je više nego dovoljan za stvarne domete naše nauke i umetnosti.
Stojan
Čovek preko 70 god. ima ograničene inelektualne mogućnosti šta god da je bio pre toga. Okosnicu treba da čine ljudi od 40-60 godina, a svi ostali mogu da budu počasni članovi.
Marko
Naši akademici se bave isključivo sami sobom. Njihov broj bi trebalo ograničiti na 0 (nula). Od njih društvo i država nemaju nikakve koristi.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.