Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ekonomija protiv globalizma

Ekonomija protiv globalizma
Авалски торањ (Д. Јевремовић)

Ekonomija je uslovila globalizam, ali je ista dovela i do sledećeg obrta! Kao moto globalizacije isticano je da će povećati opštu dobrobit. To je bilo prihvaćeno, ali je sada stanje suprotno tome. Zašto su ljudi i zemlje postali toliko neprijateljski raspoloženi prema globalizaciji? To se vidi u porastu tzv. nacionalističkih pokreta u Francuskoj, Belgiji, Mađarskoj, Poljskoj, Španiji i Italiji. Globalizacija je u zastoju, ne zbog politike; rast je zaustavljen i nema realnog privrednog rasta već nekoliko godina. Pokušaj banaka da jevtinim kreditima sa niskom kamatnom stopom pokrenu investicioni ciklus pokazao se kao neuspešan. Takve investicije nisu dale nikakav efekat, jer je u toj proizvodnji bilo veoma malo učešće radnika – potrošača, koji su motor ekonomije. Kraj globalnog privrednog rasta neminovno dovodi do kraja globalizacije. Globalizacija kao pokretačka snaga u prošlosti dovela je do panevropskog udruživanja preko EU, transpacifičkog i transatlantskog udruživanja. Vidljivo je da je globalizacija nije rešavala, već produbljivala probleme koji su doveli do bregzita i izbora Donalda Trampa za predsednika SAD.

Koja su rešenja postglobalizma? Predsednik Tramp je u izbornoj kampanji ponudio „nacionalni kapitalizam”. Posle inauguracije, predsednik Tramp je odmah poništio Transatlantski i Pacifički ugovor o trgovini, da bi ga nakon toga oponenti optužili da hoće da uništi svetsku trgovinu. Tim potezom, predsednik Tramp želi da zaposli Amerikance i poveća trgovinu na račun robe proizvedene u zemlji, a ne u inostranstvu. Predsednik Tramp je istakao da je globalizacija negativno uticala na SAD, jer su investicije, inovacije i profit iz te zemlje otišle u inostranstvo. Takođe je stavio naglasak na investicije u infrastrukturne projekte vredne stotinama milijardi dolara. Naglasak na investicijama i radnim mestima u SAD u suprotnosti je sa prethodnom administracijom i globalizmom, koji je bio fokusiran na ratove i povećanje javnog duga. Predsednik Tramp je uvideo da je država garant socijalne kohezije, koja carinama mora da štiti nacionalnu industriju i proizvodnju, a time i radna mesta, a to nije hir ekscentrika, kako mu spočitavaju. Zato nacionalni kapitalizam sa nacionalnom ekonomijom smenjuje globalizam, što će predsednik Tramp i sprovesti u toku mandata.

 

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Petar Maljenović
Ima još nešto. Iako nisam ekonomista logika mi kaže da za ekonomiju moraš imati zdrav novac. Pada mi na pamet- pravi novac. Predsjednik Nikson je u svoje vrijeme ukinuo zlatnu podlogu za dolar, a da bi mogao finansirati vijetnamski rat. Napravio je kuću bez temelja. Dolar je postao svjetska valuta i imao neku vrijednost dok je američka ekonomija bila daleko ispred svih drugih na svijetu. U međuvremenu i druge ekonomije postaju jake i uviđaju da se ne mogu osloniti na dolar koji postaje sve više Valuta koja finansira nove i nove američke ratove. Hoće li nove narastajuće ekonomije kao: Kina, Rusija, Evropska Unija, Indija Brazil moći uvesti valute sa zlatnom podlogom i time automatski smanjiti špekulacije sa fiktivnim novcem američkih banaka. Ako se to ne učine ( ne znam dali se o tome i razmišlja) na bilo koji način- piši propalo.
Леон Давидович
Глобализам је ставио интерес компанија и зараде њихових власника изнад интереса, народа и држава као и изнад интереса заштите живорне средине Како је све подређено том интерес није могуће остварити развој у земљама појединачно ако из разно разних разлога не постоји интерес власника компанија да улажу и развијају те земље. То доводи до даље неједнакост, губитка радних места, беде , са последицама великих сеоба народа у земље где се може више зарадити итд.
Боривоје Банковић
Добар текст, али не обухвата читав проблем. Сама по себи, глобализација не мора да буде нешто лоше. Проблем је у такозваном "либералном" капитализму, који по начину и методама деловања највише подсећа на природну стихију, какве су шумски пожари или поплаве. Капитализам је користан и прогресиван искључиво када је строго регулисан и контролисан. Периоде највећих успона САД омогућиле су гвоздене мере два Рузвелта; Републиканца Теодора који је увео антимонополске законе, регулисао железничке стопе, одобрио акт о исправној храни и лековима и акт о инспекцији меса ради заштите јавног здравља, као и његовог рођака демократе Френклина који је својим "новим договором" извукао Америку из амбиса Велике депресије. Систем какав тренутно влада у свету није одржив. Или ће се срушити као што се срушио у Русији 1917, или ће олигархија схватити да јахта не мора да се мења сваке три године, па ће зауздати похлепу и почети да размишља о будућности на дужи рок. Лично, не верујем у ову другу могућност.
Mirko
Apsolutno je logično da je svaka država dužna da zaštiti svoju privredu i svoje stanovništvo. Amerika je propagirala globalizam u vremenu kada je bila jedina i neprikosnovena tehnološka, ekonomska, vojna i politička sila u svetu. Vremena su se promenila. Narastajuća Kineska i druge ekonomije sveta koje su sposobne da se takmiče u svim sverama privredjivanja Amerike dovele su je da se ona danas brani od globalizacije carinskom i drugim restriktivnim merama u privredi. Svet se udruživao na ekonomskom i trgovačkom povezivanju sve dok je to odgovaralo jedinoj svetskoj sili Americi koja je vešto ili manje vešto nametala svetu koncept koji je njoj odgovarao. Rimska imperija je dominirala svetom vekovima a urušila se ne uticajem izvan carstva, već unutrašnjim uticajem. To se trenutno dešava i u najvećoj svetskoj ekonomiji. Svet treba da sačuva mir, jer najmoćnija sila sveta će pokušati da nadje novi model koji će njoj naviše odgovarati. Bojim se da ga ne pronadje silom i novim osvajanjima.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.